Méliès, Georges

traži dalje ...

Méliès, Georges, franc. redatelj, producent, scenarist, scenograf i glumac (Pariz, 1861 – Pariz, 1938). Sin tvorničara obuće. Od 1888. vlasnik kazališta Robert-Houdin, u kojemu se afirmira kao iluzionist, a od 1896. posvećuje se filmu. Budući da su mu braća Lumière odbili prodati cinématographe, u Londonu od R. W. Paula kupuje projektor animatograph, koji usavršava u kameru projektor. U proljeće 1896. snima prvi film Partija karata, imitaciju filma braće Lumière, potom snima slične dok. filmove (»isječke iz života«), reportaže (npr. o posjetu rus. cara Parizu) te pseudodokumentarna ostvarenja (npr. Afera Dreyfus, 1899; Krunidba kralja Edwarda VII., 1902). God. 1897. na obiteljskom imanju u Montreuilu otvara prvi stalni film. studio na svijetu te osniva film. tvrtku Star-film. Prvi u Europi počinje 1898. proizvoditi reklamne filmove i prvi se pretežito posvećuje igr. filmovima. U većini su veliku važnost imali film. trikovi, koje prvi sustavno primjenjuje, a neke i otkriva. Isprva trikovi (dvostruke i višestruke ekspozicije, pretapanja, nestanak objekata iz kadra i njihovo vraćanje itd.) pokazuju mogućnosti novog medija, no ubrzo postaju i narativno funkcionalni. To posebno dolazi do izražaja u → Putu na Mjesec, filmu kojim je inaugurirao žanr znanstvene fantastike i stekao svj. slavu. Iako su njegovi filmovi prikazivalački umnogome bili ovisni o kaz. iskustvu (fiksirana kamera, sveobuhvatni frontalni plan), svojim specifično film. elementima (film. trikovi, mjestimični krupni planovi i sugestije pokretne kamere) i povremenim profilmskim postupcima (višeplansko komponiranje prizora, dubinska mizanscena) nezaobilazni su u razvoju film. sintakse i naracije. Štoviše, neki Méličsovi trik-postupci (npr. pretvaranja žena u leptire ili zvijezde) anticipacija su asocijativne montaže, dok se tzv. kontinuirana (»nevidljiva«) montaža unutar tabloa može shvatiti i kao preteča modernih kadrova sekvenci. Također je utemeljio scenarističko zanimanje, a bio je i prvi studiozniji film. scenograf. Povukao se nakon bankrota 1913. Njegov brat Gaston vodio je amer. ogranak Star-filma, koji je između 1910–13. proizveo nekoliko vesterna. Ostali važniji filmovi: Pepeljuga (1899), Ivana Orleanska (1900), Modrobradi (1901), Čovjek s gumenom glavom (1902), Vilinsko kraljevstvo (1903), Nemoguće putovanje (1904), Prokletstvo doktora Fausta (1904), Od Pariza do Monte Carla za dva sata (1905), Vesele đavolove šale (1906), Tunel ispod kanala La Manche (1907), Izmišljaji baruna Münchausena (1911), Osvajanje Sjevernoga pola (1912).

D. Radić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Méliès, Georges. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/1058>.