Ben-Hur

Ben-Hur (1959), SAD, boja, 212 min, MGM, pr.: Sam Zimbalist, r.: William Wyler, sc.: Karl Tunberg, prema romanu Lewisa Wallacea, df.: Robert Surtees, glazba: Miklos Rozsa, sgf.: William Horning, Edward Karfagno, Hugh Hunt, ul.: Charlton Heston (Ben-Hur), Stephen Boyd (Mesala), Haya Harareet (Ester), Jack Hawkins (Kvint Arije), Hugh Griffith (šeik Ilderim), Martha Scott (Miriam), Cathy O’Donnell (Tirza), Sam Jaffe (Simonid).

Juda Ben-Hur je bogati žid. velikaš u Jeruzalemu gdje kao novi rim. tribun dolazi Mesala, njegov prijatelj iz djetinjstva. Ubrzo među njima dolazi do polit. razmirica pa Mesala iskoristi jedan nesretan slučaj da uhiti i na galiju osudi Ben-Hura te zatvori njegovu majku Miriam i sestru Ester. Prilikom jedne pomorske bitke, Ben-Hur spasi rim. konzula Kvinta Arija pa ga ovaj oslobodi i usvoji. Ben-Hur se potom vrati u Judeju kako bi se osvetio Mesali i pronašao majku i sestru.

Wyler je djelo utemeljio na širokom rasponu od komornog do spektakularnog. Stoga se film tumačio kao, za redatelja karakteristična, psihol. drama suprotstavljenih gl. likova, kojoj su epski intonirani događaji tek pozadina. Središnja akcijska sekvenca, utrka četveroprega (koju su zajedno režirali redatelji druge ekipe A. Marton i Y. Canutt), unutar dram. okvira priče, funkcionira kao do vrhunca doveden i eksterioriziran sukob Ben-Hura i Mesale. Redateljeva težnja prema drami razvidna je i iz završetka te sekvence komornim prizorom njihova mučnog dijaloga (Mesala je unakažen i na samrti) u prizemlju hipodroma, pri čemu svijetle boje i buku utrke zamjenjuju tišina i hrapavi glasovi protagonista, dok posljednji kadar sekvence prikazuje Ben-Hura samog na praznu trkalištu, čime spektakularni okvir postaje samo pozadina njegove intimne drame. U skladu s takvom koncepcijom Wyler je diskretno strukturirao i moralistički religiozni motiv – junakovo obraćanje na kršćanstvo predočeno je polaganim promjenama koje odražavaju njegove intelektualne i emocionalne mijene te omogućuju neproblematično prihvaćanje motiva čuda (sam Krist epizodni je lik kojemu gledatelj ne vidi lice). Komercijalno najuspješniji holivudski povijesno-religiozni spektakl, nagrađen je s 11 Oscara: za najbolji film, režiju, gl. mušku ulogu (Heston), sporednu mušku ulogu (Griffith), kolor-fotografiju, glazbu, kolor-scenografiju, kolor-kostimografiju (Elizabeth Haffender), montažu (Ralp E. Winters, John D. Dunning), zvuk i posebne efekte (Arnold Gillespie, Robert MacDonald, Milo Lory).

B. Kragić