Mjesto pod suncem

Mjesto pod suncem (A Place in the Sun, 1951), SAD, c/b, 122 min, Paramount, r.: George Stevens, sc.: Michael Wilson, Harry Brown, prema romanu Američka tragedija Theodorea Dreisera i kaz. adaptaciji Patricka Kearneya, df.: William C. Mellor, glazba: Franz Waxman, sgf.: Hans Dreier, Walter Tyler, ul.: Montgomery Clift (George Eastman), Shelley Winters (Alice Tripp), Elizabeth Taylor (Angela Vickers), Herbert Heyes (Charles Eastman), Raymond Burr (tužilac Marlowe), Anne Revere (Gergeova majka Hannah), Fred Clark (Bellows), Shepherd Strudwick (Anthony Vickers), Keefe Brasselle (Earl Eastman), Frieda Inescort (gospođa Vickers), Ted de Corsia (sudac).

George Eastman, mladić iz siromašne provincijske puritanske obitelji, dobiva zaposlenje kod bogata daljeg rođaka industrijalca. Društv. autsajder, vrlo usamljen, stupa u ljubavnu vezu s dobrodušnom kolegicom s posla Alice, no istodobno upoznaje vlasnikovu kći, privlačivu Angelu. Među njima se razvije ljubav koju njezina obitelj prihvaća blagonaklono, ali trudna Alice očekuje da se George oženi njome. Stoga se on nađe pred izborom između odgovornosti i ljubavi i bogatstva. Odlučuje ukloniti Alice.

Ekranizacija romana Th. Dreisera, čiju je prvu adaptaciju za boravka u SAD-u pripremao S. M. Ejzenštejn, ali je tvrtka Paramount odbila scenarij dok je adaptacija J. von Sternberga (1931) završila sudskim procesom jer je pisac smatrao da je njegov tekst iznevjeren. Stevens se stoga odlučio na kompromisniji pristup – promijenivši naslov i imena likova te osuvremenivši radnju. Međutim, bitnija promjena bila je u prenošenju problemskog naglaska djela sa soc. tematike na dramu junakove svijesti, s društv. analize na ljubavne elemente priče, a zbog posljednjega pojačani su melodramski aspekti djela. Ipak, film je jedno od vrhunskih holivudskih ostvarenja s poč. 1950-ih, hvalio ga je i Ch. Chaplin, soc. nota predloška nije iščezla, a impresionirao je i sugestivnom fotografijom, kadriranjem i nekim antologijskim scenama – rada na tekućoj vrpci, zaljubljivanja Georgea i Angele, prizora na jezeru kada se George koleba u svojoj ubilačkoj nakani, a u kojima se rabe izvanredno izvedena pretapanja. Nominiran za 9 Oscara, film je dobio šest – za režiju, scenarij, crno-bijelu fotografiju i kostimografiju (Edith Head), glazbu i montažu (William Hornbeck).

A. Peterlić