:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Netrpeljivost (Intolerance, 1916), SAD, c/b, 148 min, nijemi, Wark Producing Corporation, r. i sc.: David Wark Griffith, df.: Billy Bitzer, Karl Brown, ul.: Lillian Gish (majka koja ljulja kolijevku); priča Majka i zakon: Mae Marsh (Draga), Robert Harron (Mladić); priča Nazarećanin: Howard Gaye (Krist), Lillian Langdon (Djevica Marija), Erich von Stroheim (prvi farizej), Bessie Love (djevojka iz Kane), Olga Grey (Marija Magdalena); Srednjovjekovna priča: Margery Wilson (Smeđooka), Eugene Pallette (Prosper Latour), Josephine Carroll (Katarina Medici); priča Pad Babilona: Constance Talmadge (Gorštakinja), Alfred Paget (Belšazar).

Film se sastoji od četiriju priča iz četiriju epoha. U Padu Babilona (539. pr. Kr.) prikazana je urota protiv plemenitoga kraljevića Belšazara koju uzalud pokušava spriječiti Gorštakinja. Belšazar biva ubijen u napadu perzijskoga kralja Kira. U Nazarećaninu prikazan je sukob Isusa s farizejima i njegovo razapinjanje, u Srednjovjekovnoj priči pokolj hugenota za Bartolomejske noći 1572., koji su organizirali kralj Karlo IX. i Katarina Medici, te uzaludan pokušaj plemića Prospera da spasi voljenu djevojku i njezine roditelje. Suvremena priča Majka i zakon, prema istinitom slučaju Stielow iz 1914., prikazuje podvalu zbog koje je Mladić osuđen na smrt, a njegova supruga poduzima sve da ga spasi.

Četiri priče ne izlažu se na način omnibusa, sukcesivno, već se prepleću kroz 53 izmjene, i to neshematičnim redom, a često se (27 puta) među te fabularne fragmente insertira isti lajtmotiv – vremenski neutralan kadar majke koja njiše kolijevku. Finala triju priča su tragična, a film dolazi do dram. kulminacije kada mladićeva supruga, sat prije egzekucije, u sceni režiranoj paralelnom montažom, nastoji doći do guvernera i s pribavljenim dokazima izmoliti pomilovanje. U svim je pričama naglasak na ljudskim patnjama prouzročenim društv. nepravdama, vjerskom nesnošljivošću, licemjerjem i intrigama – općenito netrpeljivostima raznih vrsta, a jedina konstantna snaga otpora je ljubav, simbolizirana lajtmotivom. Odatle i podnaslov filma – Borba ljubavi kroz vjekove. Razlomivši radnju u četiri epohe, fragmentiravši i ispreplevši četiri fabularna niza, Griffith je odustao od klas. stepenastog razvijanja priče, a s očevidnom namjerom isticanja humane ideje. Tako je narativnu montažu zapravo nadopunio elementima asocijativne (intelektualne), i nakon klas. fabularnog djela → Rođenje jedne nacije dao nov poticaj razvoju film. umjetnosti, ohrabrivši razvojni uspon filma prema modernizmu. Prikazan (s isječenim religijskim prizorima) 1919. u sovjetskoj Rusiji, film je izvršio golem utjecaj na sovj. avangardu, a slijedile su i raznolike imitacije njegova narativnog prosedea (Listovi iz Sotonine knjige C. Th. Dreyera, 1921; Umorna smrt F. Langa, 1922; Tri vijeka B. Keatona, 1923). Film je bio i grandiozan produkcijski pothvat. Redatelj je početno realizirao suvr. priču koja se prikazivala i kao zasebni film, a potom, nakon napada na Rođenje jedne nacije zbog rasističkih naznaka, odlučio je te napade demantirati trima dodatnim pričama. Troškovi produkcije iznosili su tada basnoslovnih 2 milijuna dolara, samo u priči iz Babilona sudjelovalo je oko 4000 statista, a sveukupno je snimljeno oko 100 000 metara filma, što je Griffith montirao za dva mjeseca. Zanimljivo je i da je film realiziran bez knjige snimanja, a prikazivan je i u koloriranoj verziji. Ostvario je, međutim, tek prosječan utržak – struktura filma bila je publici odbojna, a takve su postajale i Griffithove pacifističke ideje pred ulazak SAD u I. svj. rat. Izgubivši vlastiti uloženi kapital, Griffith sve do kraja karijere nije prevladao produkcijske poteškoće.

A. Peterlić


NETRPELJIVOST, D. W. Griffith