:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Nibelunzi (Die Nibelungen) – I. dio Siegfriedova smrt (Siegfrieds Tod, 1924), II. dio Kriemhildina osveta (Kriemhilds Rache, 1924), Njemačka, c/b, oba filma oko 97 min (restaurirane verzije oko 145 min), Decla-Bioscop/UFA, r.: Fritz Lang, sc.: F. Lang, Thea von Harbou, prema Pjesmi o Nibelunzima i nordijskim sagama (po nekim izvorima Th. von Harbou sama je napisala scenarij za Kriemhildinu osvetu, odn. oba filma), df.: Carl Hoffman, Günther Rittau, Walter Ruttmann (sekvenca Sokolov san u Siegfriedovoj smrti), sgf.: Otto Hunte, Erich Kettelhut, Karl Vollbrecht, kgf.: Paul Gerd Guderian, ul.: Paul Richer (Siegfried), Margarethe Schön (Kriemhilda), Theodor Loos (kralj Gunther), Hanna Ralph (Brunhilda), Hans Adalbert Schlettow (Hagen Tronje), Gertrud Arnold (kraljica Uta), Hans Carl Müller (Gernot), Erwin Biswanger (Giselher), Rudolf Klein-Rogge (Atila), Georg John.

Siegfriedova smrt: nakon što je ubio zmaja i dokopao se blaga Nibelunga, mladi Siegfried pomaže burgundskom kralju Guntheru da prijevarom i čarolijama osvoji ruku ratničke islandske kraljice Brunhilde, kako bi mu Gunther dao ruku svoje sestre Kriemhilde. Kad Brunhilda to sazna, navede Gunthera da pristane na Siegfriedevo ubojstvo koje izvrši podmukli Hagen Tronje. Kriemhildina osveta: Saznavši da su joj braća odgovorna za ubojstvo voljenog Siegfrieda, Kriemhilda se uda za hunskog vladara Atilu i dobije s njim dijete. Pozove braću na proslavu djetetova rođenja s namjerom da se krvavo osveti.

Za razliku od → Doktora Mabusea kockara, čija su se dva dijela prikazivala zajedno, Nibelunzi su, slijedeći kompoziciju epskog predloška, podijeljeni u dva odvojena, zasebno prikazivana filma. Prvi, u znatnoj mjeri idilično intonirani dio, smireno je formalno oblikovan pri čemu dominira geometrijski pravilna i monumentalna arhitektura; u drugom je dijelu tome suprotstavljena kaotična mizanscena, sukladna silovitu sukobu Huna i Burgundijaca koji, uobličen izrazito dinamično, zauzima najveći dio filma. Dvojnost strukture očituje se i u izmjeni protagonista: dobronamjerna i vesela Siegfrieda smjenjuje opsesivna Kriemhilda, koja je sama podvojen lik – od žene pune ljubavi pretvara se u manipulativnu rušilačku silu što se naslanja na lik dr. Mabusea i navještava žensku podvojenost između dobra i zla u likovima Marije i robotske Marije iz → Metropolisa, odn. kasnije fatalne žene Langova amer. opusa.

D. Radić


NIBELUNZI, F. Lang (Paul Richer)