:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Novi Babilon (Novi Vavilon, 1929), SSSR, c/b, oko 120 min, nijemi, Sovkino, r. i sc.: Gregorij Kozincev, Leonid Trauberg, df.: Andrej Moskvin, Jevgenij Mihailov, glazba: Dmitrij Šostakovič, ul.: Jelena Kuzmina (Louise), Pjotr Sobolevski (Jean), D. Gutman, Sofija Magarill, Sergej Gerasimov (Lutro), Andrej Kostričkin, V. Pudovkin.

Nakon izbijanja franc.-pruskog rata 1870., Pariz zahvaća grozničava atmosfera. Po franc. porazu, Prusi kreću prema gradu. Narod i vojnici formiraju Parišku komunu dok službena vlada kapitulira. Dolazi do žestokih uličnih borba, koje završavaju porazom komune i pogubljenjem njezinih vođa. Ti se događaji odražavaju na ljubav djevojke Louise, zaposlene u robnoj kući Novi Babilon i vojnika Jeana.

Poput Ejzenštejnova → Oktobra i Pudovkinovljeva → Kraja Sankt Peterburga, film je realiziran povodom desete godišnjice Listopadske revolucije. Podijeljen je u 8 dijelova (tableauxa) koji prate povijest Pariške komune, velikim dijelom iz stiliziranog ambijenta luksusne robne kuće (scenografija Jevgenija Eneja) i vizure junakinje koncipirane po uzoru na ženske likove iz romana É. Zole. Povremeno vizualno kontrapunktirajući likove i objekte u kadru, te aludirajući na crteže H. Daumiera, redatelji su realizirali i nekoliko impresivnih masovnih scena vješto razvijajući fabulu od ironična početka (gužva u robnoj kući, večer u kavani) do tragična završetka. U svojoj prvoj film. suradnji, D. Šostakovič je za film, snimljen kao nijemi, skladao popratnu partituru za izvođenje pri projekciji.