:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Bijes (Fury, 1936), SAD, c/b, 95 min, MGM, r.: Fritz Lang, sc.: Bartlett Cormack, F. Lang, prema priči Normana Krasne, df.: Joseph Ruttenberg, glazba: Franz Waxman, ul.: Spencer Tracy (Joe Wilson), Sylvia Sidney (Katherine Grant), Walter Abel (okružni tužitelj), Bruce Cabot (Kirby Dawson), Edward Ellis (šerif), Walter Brennan (Meyers), George Walcott (Tom).

Nakon dulje odsutnosti, Joe Wilson, umnogome tipični Amerikanac, putuje na susret sa zaručnicom Katherine. Za prolaza gradićem Strandom uhite ga i osumnjiče za netom počinjenu otmicu. Šerifov zamjenik Bugs Meyers počne širiti glasine o Joeu kao nesumnjivom otimaču pa razjareni stanovnici odluče linčovati Joea. Usprkos šerifovim pokušajima da ih smiri, gomila opkoli i zapali zatvor, a Joe nestaje u plamenu. Okružni tužitelj optužuje dvadeset i dvoje građana za ubojstvo te ih suočava s film. snimkom linča.

Prvi Langov amer. film većina kritičara, uz sljedeća dva – Samo jednom se živi (1937) i Ti i ja (1938), drži dijelom svojevrsne društvenokritičke trilogije te je u ovom djelu motiv linča Langu poslužio za preciznu i nemoralizatorsku analizu prirode amer. populizma. Redatelj istodobno klas. holivudske žanrovske i narativne modele nadograđuje svojim preokupacijama iz njem. razdoblja stvaralaštva. Stoga razrađeno rabi predmete kao simbole, očituje sklonost prema motivu neumitnosti sudbine i klaustrofobičnim prostorima što vizualizira uporabom krupnih planova koji izoliraju lik od okoline (npr. duhovno osamljenog protagonista) ili snimanjem likova kroz rešetke. Također problematizira nestalnu prirodu identiteta odn. varira temu dvojnika, pa protagonist, isprva tipičan Amerikanac, tzv. momak iz susjedstva, preživjevši linč dobiva karakteristike lika manipulatorskog kriminalnog uma iz redateljevih nij. filmova, te općenito potvrđuje sklonost prema udvostručivanju razina što je razvidno i u strukturnoj podjeli filma na dva dijela, do junakove navodne smrti i nakon nje. Zbog takve je podjele njem. povjesničar filma E. Patalas usporedio film s → Nibelunzima (i formalno podijeljenim na dva zasebna dijela) ustvrdivši da u oba ostvarenja prvi dio tematizira ubojstvo junaka, a drugi osvećivanje te smrti. Udvostručenje je razvidno i iz uporabe filma u filmu – snimke linča koja mirne građane predstavlja kao krvoločne kriminalce, realizirane naglašenom i ekspresivnom uporabom ekstremnih rakursa, krupnih planova, zvuka i paralelne montaže. U tom smislu Lang rabi motiv filma u filmu kao metaforu traumatičnog iskustva (smrti, patnje i krivnje), sredstvo ironičnog uvida u psihologiju mase (uživanje u zločinu i neredu) te u konačnici iskaz skepticizma vezanog za mogućnosti moderne tehnologije i na njoj temeljenih masovnih medija (stoga što vizualni zapis ne može dokazati junakovu smrt).

B. Kragić