Bitzer, Billy

traži dalje ...

Bitzer, Billy (pr. ime Georg William B.), amer. snimatelj (Roxbury, Massachusetts, 1872 – Hollywood, 1944). Od 1896. električar u American Mutoscope and Biograph Company, ubrzo postaje gl. snimateljem tvrtke pa snima velik broj film. novosti, a potom i kratkometr. filmove; 1908. postaje stalni snimatelj D. W. Griffitha, za kojega radi neprestano do 1924., te ponovno 1928–29. Drži se da je prvi upotrijebio umjetnu rasvjetu – upalivši 400 reflektora iznad boksačkog ringa (za dok. film o borbi Jeffries – Sharkey 1899), da je prvi snimao iz zraka, rabio pokretna kolica i posebno konstruirani kran. Također je vjerojatno prvi iskoristio za osvjetljavanje svjetlost plamena i svijeća, snimao u zoru i suton, rabio mekocrtače i stražnje svjetlo koje glumca odvaja od pozadine, a pripisuje mu se i znakovito korištenje krupnog plana te uporaba irisa kojim sužava, odn. proširuje vidno polje i tako skreće pozornost gledatelja na određene segmente film. slike. Vrhunci njegove karijere su Griffithovi filmovi Judita iz Betulije (1914), prvi amer. cjelovečernji film, te osobito → Rođenje jedne nacije i → Netrpeljivost, koji je potpuno snimljen prirodnim svjetlom. Potom je 1917. u Francuskoj snimao ratna zbivanja (20 000 m film. vrpce), a među ostalim igr. filmovima izdvajaju se Griffithovi Srce svijeta (1918), → Slomljeni cvjetovi, Grimizni dani (1919), Gospodarica pločnika (1929). Po dolasku zv. filma prestaje snimati i radi kao serviser u film. odjelu njujorškoga Muzeja moderne umjetnosti. Po njemu je nazvana nagrada amer. film. snimatelja (Billy Bitzer Award).

M. Sablić

 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Bitzer, Billy. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/135>.