rod

rod, ključna (najobuhvatnija) film. → vrsta, nadređena drugim film. vrstama. Rodovi – uzeti zajednički – teže obuhvatiti cijelo suvremeno i povijesno doživljajno-stvaralačko područje filma, a svaki pojedini r. obuhvaća velik skup filmova koji preuzimaju neku, za r. specifičnu, psihosocijalnu službu i splet tipičnih strukturalnih značajki pogodnih za obavljanje te službe. Rodom se drže → igrani, → dokumentarni, → obrazovni, → propagandni, → animirani i → eksperimentalni film te se pretpostavlja da nema filma koji ne bi pripadao jednom od tih rodova (no oni nisu međusobno isključivi pa filmovi mogu kombinirati rodnu pripadnost). Kriteriji uključivanja u različite rodove raznovrsni su; filmovi se razvrstavaju prema tome služe li u prvom redu i pretežito maštalačkim razradama (odn. fikcionalnosti – igr., anim. i eksp. film) ili im je najvažnije informiranje o stvarno zatečenom stanju stvari u svijetu (odn. služe li faktivnosti – dok. i obrazovni film), potom se razvrstavaju prema tome služe li nadasve razradi pojedinačnih prizornih predodžaba (igr. i dok. film) ili pak općenitih, apstraktnijih pojmovnih znanja (obrazovni film). Za razliku od rodova što tek »razigravaju« ljudske predodžbene sposobnosti (igr., dok., obrazovni, anim. i eksp. film), propagandni film služi navođenju gledatelja na posve specifične postupke u aktualnom životu. Dok se većina rodova služi mogućnostima (i ograničenjima) živog snimanja prizora u kojemu ima mnogo slučajnosti, anim. film upotrebljava (najčešće maštalačke, ali i pojmovne) potencijale posve artificijelno stvorenih i nadziranih prizora i pokreta. Dok se većina rodova oslanja na stanovito normirano vrsno uhodavanje svojih specifičnih ciljeva i postupaka, svrha je eksp. filma da otklonom od uhodanog i normiranog istražuje druge, zanemarene ili zakočene, mogućnosti.

H. Turković