:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Schlesinger, John, brit. redatelj (London, 1926 - Palm Springs, California, 2003). Za studija na Oxfordu glumio u studentskim predstavama, potom je profesionalni kaz. glumac, povremeno nastupa i na filmu. Od poč. 1950-ih režira amaterske, a od 1957. dok. filmove za BBC. Pozornost svraća dok. djelom Kolodvor (1961), o londonskoj željezničkoj stanici Waterloo, soc. studiju u stilu pokreta Free Cinema, a 1962. režira igr. prvijenac I to se zove ljubav, o mladom bračnom paru. Na mlade protagoniste usredotočava se i u daljnjim filmovima, Lažov Billy (1963), o provincijalcu sklonom maštanjima (kao i prethodno djelo nastao u kontekstu struje brit. soc. realizma) i Darling (1965., nominacija za Oscara za najbolji film i režiju), o ambicioznoj manekenki. U njima očituje sklonosti prema prosedeu zasnovanom na subjektivnim vizurama likova odn. modernističkim postupcima po uzoru na franc. novi val (npr. skokoviti rezovi), što diskretnije nastavlja i u ekranizaciji romana Th. Hardyja Daleko od razuzdane gomile (1967), u kojemu polaganim ritmom korespondira ugođaju učmalosti ruralne sredine, te u mozaičnoj priči o dvojici marginalaca u New Yorku → Ponoćni kauboj (Oscar za najbolji film i režiju). Nedjelja, prokleta nedjelja (1971., nominacija za Oscara za režiju) nastavlja preokupacije prikazom naličja društv. morala, dok se film o zavjeri odbjeglih nacista u suvr. Americi Maratonac (1976) uklapa u tada raširene tendencije polit. trilera s motivima svj. urote, a pokazuje i njegovu sposobnost efektnog ovladavanja žanrovskom dramaturgijom. Od kasnijih filmova izdvajaju se Madame Sousatzka (1988), o ekscentričnoj učiteljici klavira, kao i tv filmovi o sovj. špijunima iz engl. viših klasa – Englez na drugoj strani (1983) i Pitanje vjerodostojnosti (1992) – u kojima iskazuje umijeće suptilne karakterizacije i oslikavanja ugođaja rezignacije.

B. Kragić