Stewart, James

Stewart, James, amer. glumac (Indiana, Pennsylvania, 1908 – Los Angeles, 1997). Glumi od djetinjstva, nakon diplomiranja arhitekture posvećuje se kazalištu (prijatelj je i suradnik M. Sullavan i H. Fonde). Nastupa na Broadwayu, na filmu od 1935. Visok, simpatičan, nazalnoga glasa, ostavlja dojam nespretnosti (pojačan odmjerenim verbalnim manirizmima), idealan je tzv. momak iz susjedstva u screwball-komedijama → U grob ništa ne nosiš i → Gospodin Smith ide u Washington F. Capre, Oscara osvaja za ulogu novinara u → Philadelphijskoj priči. Tada često utjelovljuje službeni optimizam amer. New Deala, podjednako uvjerljivo u komičnim, romantičnim i dram. scenama (gorljivom ili gnjevnom zagovaranju neke ideje). Nakon sudjelovanja u II. svj. ratu (pilot bombardera), u → Divnom životu glumi mračniju inačicu likova iz predratnih filmova, junaka koji se zbog raskoraka ideala i zbilje nađe pred samoubojstvom, potom se ističe kao profesor čije su ideje učenici razvili u motivaciju za umorstvo u trileru → Konop. Tijekom 1950-ih, uz filmove A. Hitchcocka (→ Dvorišni prozor; Čovjek koji je suviše znao, 1956; → Vrtoglavica) uspješno nastupa i u vesternima A. Manna Winchester 73 (1950), Na okuci rijeke (1952), → Gola ostruga, Daleka zemlja (1955) i Čovjek iz Laramieja (1955). U tom razdoblju uspješno širi glum. raspon sugerirajući osobine poput voajerizma, mazohizma i naglašenog cinizma. U → Čovjeku koji je ubio Libertyja Valancea uvjerljivo prikazuje razvoj junaka od mladenačke naivnosti, preko razočaranoga gnjeva do rezignacije. Dobitnik je priznanja za životno djelo Amer. film. instituta 1980. Ostale važnije ul.: Kakav divan svijet (W. S. Van Dyke, 1939), Destry ponovno jaše (G. Marshall, 1939), Trgovina iza ugla (E. Lubitsch, 1940), Nazovi Northside 777 (H. Hathaway, 1948), Priča o Strattonu (S. Wood, 1949), Slomljena strijela (D. Daves, 1950), Harvey (H. Koster, 1950), Priča o Glennu Milleru (A. Mann, 1954), Duh St. Louisa (B. Wilder, 1957), Anatomija jednog umorstva (O. Preminger, 1959., nagrada u Veneciji), Dva jahača (J. Ford, 1961), Praznici gospodina Hobbsa (H. Koster, 1962., nagrada u Berlinu), Posljednji hitac (D. Siegel, 1976).

N. Gilić