Tashlin, Frank

Tashlin, Frank, amer. redatelj, scenarist i animator (Weehawken, New Jersey, 1913 – Beverly Hills, 1972). Isprva radio u studiju za animaciju M. Fleischera u New Yorku, gdje je crtao i stripove. Od 1933. u Hollywoodu autor je gegova serije o Stanliju i Oliju te animator, scenarist i redatelj kratkih crt. filmova različitih tvrtki. Od 1944. scenarist igr. filmova, npr. vestern komedije Bljedoliki (N. Z. McLeod, 1948), prvi igr. film Prvi put režira 1952 (iako neki povjesničari filma navode Tashlinovu nepotpisanu red. suradnju na filmu Bombon dečko S. Lanfielda, 1951). Sa Sinom bljedolikog (1952) Tashlinova karijera dobiva okvire kojima je 1950-ih i poč. 1960-ih dao značajan prilog tradiciji amer. film. komedije. Slojevita uvida u amer. pop-kulturu, satirizirao je navike amer. urbane populacije, osobito seksualne inhibicije. Tashlinovi su muški likovi često ambiciozni pa ih povezuje motiv želje za materijalnim i emotivnim uspjehom pod svaku cijenu. Uspjelo je surađivao s glum. veteranima poput B. Hopea, režirao je najuspjelije filmove komičarskog para J. Lewisa i D. Martina (Artisti i modeli, 1955; Hollywood ili propast, 1956), a od J. Mansfield stvorio je dojmljiv simbol seksualnosti 1950-ih. Naglašeno sklon kaotičnim dramaturškim postupcima i gegovima pod utjecajem crt. filma te karikaturalnosti i groteski, iskazuje znatan osjećaj za ritam. Iako konkretnost i disciplinu crtača stripa nije prenio na film, stekao je velik inozemni ugled zahvaljujući tematizaciji mnogobrojnih utjecajnih i vidljivih elemenata amer. društva i kulture, npr. medija (Susan je spavala ovdje, 1954), rock-glazbe (Djevojka tu ne može pomoći, 1956), Hollywooda (Hollywood ili propast), stripa (Artisti i modeli), tv reklama (Hoće li uspjeh pokvariti Rocka Huntera, 1957). Ostali važniji filmovi: Poručnik je nosio suknju (1956), Muška gejša (1958), To je samo novac (1962), Tko pazi na dućan? (1963), Zaljubljeni bolničar (1964).

S. Zečević