Cabiria

traži dalje ...

Cabiria (1914), Italija, c/b, 148 min (postoji i verzija od 95 min, izvorna verzija trajala je oko 180 min), nijemi, Itala Film, r.: Giovanni Pastrone, sc.: G. Pastrone, Gabriele D’Annunzio, df.: Segundo de Chomón, Eugenio Bava, Augusto Battagliotti, Natale Chiusano, Carlo Franzeri, Giovanni Tomatis, spec. efekti: S. de Chomón, E. Bava, ul.: Lidia Quaranta (Cabiria), Catena (Cabiria kao djevojčica), Italia Almirante-Manzini (Sofonisba), Bartolomeo Pagano (Maciste), Umberto Mozzato (Fulvio Aksila), Gina Marangoni (Croessa), Dante Testa (Kartalo), Luigi Chellini (Scipion), Enrico Gemelli (Arhimed), Emilio Vardannes (Hanibal).

Vrijeme II. punskog rata. Erupcija Etne izazove kaos u kojemu fenički gusari ugrabe plemenitašku djevojčicu Cabiriju i njezinu dadilju Croessu. Prodaju ih kartaškom svećeniku Kartalu, koji djevojčicu namjerava žrtvovati Molohu. Rimski špijun Fulvio Aksila i njegov rob Maciste oslobode Cabiriju te ona postaje služavka kartaške princeze Sofonisbe.

Najčuveniji i vrhunski izdanak specifično tal. žanra pseudopov. spektakla. Iako je kao oslonac navođeno klas. historiografsko Livijevo djelo Od osnutka grada, Pastrone je napisao posve fiktivnu priču, dok je D’Annunzio odgovoran samo za patetične međunaslove (među najduljima u povijesti filma) i neobična imena likova. Za povijest filma djelo je značajno zbog vožnji kamere na, za tu priliku specijalno konstruiranim, kolicima, što je u nekoliko slučajeva omogućilo tzv. montažu unutar kadra, potom zbog učinkovite uporabe umjetnog osvjetljenja, za ono doba fascinantnih spec. efekata (erupcija Etne) te monumentalne scenografije (napose Molohova hrama). C. je izravno utjecala na Griffithovu → Netrpeljivost, poetiku C. B. De Millea, kao i žanr pov. spektakla općenito.

D. Radić

ilustracija
CABIRIA, G. Pastrone

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Cabiria. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/193>.