:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Vampir (Vampyr–Der Traum des David Gray/Vampyr, ou l’étrange aventure de David Gray, 1932), Francuska/Njemačka, c/b, oko 75 min (izvorno 83 min, postoje i kopije od 65 min), Carl Th. Dreyer Filmproduktion /Tobis Filmkunst, r.: Carl Theodor Dreyer, sc.: C. Th. Dreyer, Christen Jul, prema zbirci pripovjedaka U tamnom ogledalu J. Sh. Le Fanua, df.: Rudolph Maté, Louis Née, glazba: Wolfgang Zeller, ul.: Julian West (David Gray), Rena Mandel (Gisèle), Sibylle Schmitz (Léone), Jan Hieronimko (doktor), Maurice Schutz (gospodar zamka), Henriette Gérard (Margueritte Chopin).

Mlad i privlačan David Gray stiže u selo Courtempierre, gdje se susreće s čudnim pojavama. Odlazi u obližnji dvorac čiji vlasnik ima dvije mlade i privlačne kćeri. Jedna od njih žrtva je vampira.

Potpomognut financijskim sredstvima dan. baruna Nicolasa de Gunzberga, koji je pod pseudonimom J. West odigrao gl. ulogu, C. Th. Dreyer snimio je svoj prvi zvučni film okvirno se oslanjajući na priče Soba u Letećem zmaju i Carmilla irskoga viktorijanskog pisca Sh. Le Fanua. Sam Dreyer rekao je o filmu: »Želio sam kreirati snovito stanje na filmu i pokazati da strava nije dio stvari oko nas, nego naše vlastite podsvijesti«. Sukladno tome Vampir, temeljno film strave, izrastao je u uzorno oniričko djelo, u kojemu je Dreyer posegnuo za načelom ambigvitetnosti i neodređenosti namjesto jasnih, određenih moralnih i oblikovnih principa većine ostalih njegovih filmova. Granica između jave i sna, realnog i irealnog posve je propusna, često neodrediva, što je podcrtano začudnošću lika Davida Graya koji je istodobno fokalizator i fokalizirani (što se postiže i naglom izmjenom subjektivnih i objektivnih kadrova), on sam i svoj dvojnik/sjena (antologijska je sekvenca junakova promatranja i sudjelovanja u vlastitom sprovodu, sa subjektivnim kadrovima iz unutrašnjosti lijesa), a u dočaravanju ugođaja znatan je udio fotografije chiaroscuro i tjeskobnih zvukova (zvonjava zvona, dječji plač, nerazumljivi glasovi). Dijalozi su rijetki i škrti, a upotrebljavaju se i međunaslovi, tako da je film zapravo na razmeđi nijemog i zvučnog. Iznimne vizualne ljepote i atmosfere te erotičnih protagonista, V. je jedan od najosebujnijih filmova uopće.

D. Radić


VAMPIR, C. Th. Dreyer