:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Capra, Frank, amer. redatelj tal. podrijetla (Palermo, 1897 – La Quinta, California, 1991). S obitelji došao 1903. u SAD, završio Tehnološki institut u Pasadeni. Od 1922. radi u film. laboratorijima, potom je montažer te pisac gegova i scenarist filmova Hala Roacha, M. Sennetta i H. Langdona. S potonjim u gl. ulozi režira cjelovečernje slapstick-komedije Jaki čovjek (1926) i Duge hlače (1927), a 1929. prelazi u tvrtku Columbia postavši ubrzo njezinim najuglednijim redateljem (do 1939). Nakon više melodrama, npr. Čudotvorka (1931), Gorki čaj generala Yena (1933), Dama za jedan dan (1933), izniman uspjeh postiže filmom → Dogodilo se jedne noći (Oscar za najbolji film i režiju), kojim uspostavlja model romantične screwball-komedije. Status tada najuglednijega holivudskog redatelja potvrđuje serijom filmova u kojima kombinira narativne obrasce screwball-komedije s tematiziranjem sudbine »malog« odn. »običnog čovjeka« (tzv. momka iz susjedstva), koji zbog neke slučajne okolnosti dolazi u središte medijske pozornosti te se sukobljava s autoritarnim impulsima predstavnika kapitalističkog sustava: Gospodin Deeds ide u grad (1936., Oscar za režiju), o sitnom biznismenu koji iznenadno bogatstvo odluči razdijeliti siromašnima, → Gospodin Smith ide u Washington i Upoznaj Johna Doea (1941), o skitnici kojega visokonakladni list učini simbolom Amerike. Svaki od tih filmova postupno sve više napušta komične i romantične motive u korist društvenokritičkoga komentara i sve nejasnijih razrješenja pa Upoznaj Johna Doea, kao posljednji u trilogiji, do vrhunca dovodi redateljevu sklonost gotovo karikaturalnoj kritici totalitarističkih stremljenja i medijskih manipulacija krupnoga kapitala. Utopijske pak impulse u potpunosti otkriva u pustolovno-bajkovitu djelu Izgubljeni horizont (1937., nominacija za Oscara za najbolji film), o himalajskom kraljevstvu, a u trilogiji potisnute romantične i komične obrasce više razvija u filmu → U grob ništa ne nosiš (Oscar za najbolji film i režiju). Po ulasku SAD-a u II. svj. rat suredatelj je kompilacijske dok. ratne serije (ukupno 7 filmova) Zašto se borimo? (1942–45), čiji je prvi dio Uvod u rat (1942) nagrađen Oscarom, te režira crnohumornu komediju Arsen i stare čipke (1944). Potom se vraća ranijim preokupacijama filmom → Divan život, u kojemu tek fantastički motiv dovodi do sretnog završetka. Izgubivši dotadanji zamah, režira još samo 5 filmova. Jedan od najistaknutijih redatelja klas. amer. filma, majstor je rada s glumcima i dinamičnoga kadriranja. Status paradigmatičnog film. predstavnika ideja amer. populizma i politike New Deala potvrđivao je neprekinutim zagovaranjem vrijednosti »običnih ljudi«, ali je s vremenom sve slojevitije sagledavao društv. probleme i proturječnosti postajući sve skeptičniji prema narativnim i ideol. mogućnostima njihova razrješenja. Neki kritičari njegov opus tumače i kao dio tradicije amer. romantizma i transcendentalizma u kojoj su junaci zaokupljeniji realizacijom vlastitih snova, nego preobrazbom društv. zbilje, a Caprinu usredotočenost na muške protagoniste revidiraju upućivanjem na niz jakih ženskih likova, koji često usmjeravaju postupke muškaraca. Objavio je autobiografiju Ime nad naslovom (1971), a 1982. dodijeljeno mu je priznanje za životno djelo Amer. film. instituta. Ostali važniji filmovi: Platinasta ljepotica (1931), Američka ludost (1932), Stanje unije (1948), Šešir pun čuda (1961).

B. Kragić

 


Frank CAPRA