Vrata raja

Vrata raja (Heaven’s Gate, 1980), SAD, boja, 219 min, (producentska kinoverzija oko 160 min; danas u optjecaju integralna inačica), Partisan Production/United Artists, r. i sc.: Michael Cimino, df.: Vilmos Zsigmond, glazba: David Mansfield, sgf.: Tambi Larsen, James L. Berkey, ul.: Kris Kristofferson (Averill), Christopher Walken (Champion), Isabelle Hupert (Ella), John Hurt (Irvine), Sam Waterston (Canton), Jeff Bridges (John L. Bridges), Brad Dourif (Eggleston), Joseph Cotten (velečasni).

God. 1890., dvadeset godina nakon što je diplomirao na Harvardu, James Averill šerif je u Wyomingu. Suprotstavlja se pokušaju Udruge stočara, prešutno podržanom od političara i vojske, da likvidira 125 farmera doseljenih iz (istočne) Europe. Averill je u ljubavnoj vezi s prostitutkom Ellom, koja voli i plaćenika Udruge, Championa.

M. Cimino (1943) je u svojemu najambicioznijem filmu spojio dvije gl. teme: djelovanje neumitnog protoka vremena na život konkretnog pojedinca (Averill) i stvaran pov. događaj (stočarsko-farmerski rat u okrugu Johnsonu). Taj spoj egzistencijalno-filozofskog i povijesno-političkog nije posve umješno izveden: polifoni zahtjevi strukturiranja pov.-polit. sloja, ali i polifonost podteme ljubavnog trokuta, u određenom su neskladu sa zahtjevom egzistencijalno-filoz. sloja za uspostavljanjem lika Averilla kao središnjeg fokalizatora. Film je također mjestimice dramaturški, odn. karakterizacijski, neizbalansiran. Ovi nedostaci nadoknađeni su iznimnim umijećem rekonstruiranja pov. razdoblja (uključujući etnografske elemente, npr. antologijska sekvenca zabave na koturaljkama), oblikovanjem osobita realističko-poetična ugođaja i uspostavljanjem vrlo zanimljivog ljubavnog trokuta. Prokazivanjem negativnih, pa i zločinačkih elemenata amer. politike, film se nastavlja na rijetke ljevičarske izdanke amer. kinematografije, a uz filmove F. F. Coppole → Kum i → Kum II čini najviši domet epskog strukturiranja u novijemu holivudskom filmu. Posvemašnji komerc. neuspjeh filma umnogome je označio kraj dominacije autorskih tendencija karakterističnih za holivudski film 1970-ih.

D. Radić