Wellman, William A(ugustus)

Wellman, William A(ugustus), amer. redatelj (Brookline, Massachusetts, 1896 – Los Angeles, 1975). Profesionalni igrač hokeja, za I. svj. rata pridružuje se franc. Legiji stranaca, a po amer. ulasku u rat 1917. pilot je u čuvenoj eskadrili Lafayette. Ranjen pri obaranju aviona, dobiva više odlikovanja, a slučajno poznanstvo 1919. s D. Fairbanksom dovodi ga na film. Isprva obavlja razne poslove, režira od 1923 (više od 70 filmova), u nij. razdoblju ponajviše vesterne s Buckom Jonesom, 1927. postiže velik uspjeh filmom → Krila, o avijatičarima u I. svj. ratu, nagrađenim prvim Oscarom za najbolji film. Brzo usvojivši retoriku zv. filma kao i poetike novih žanrova, više od dvadeset godina održava ugled jednog od vodećih i najsvestranijih holivudskih redatelja. Državni neprijatelj (1931) klas. je gangsterski film, Divlji momci na putu (1933) dinamičan prilog socijalnokritičnom filmu, velik uspjeh postiže prvom verzijom filma Zvijezda je rođena (1937., nominacija za Oscara za režiju, Oscar za izvornu priču) i screwball-komedijom Ništa sveto (1938), u kojima efektno rabi tehnikolor, te pustolovnim filmom o Legiji stranaca Beau Geste (1939). Tijekom 1940-ih ističe se vesternom Omča za vješanje (1943., nominacija za Oscara za film), u kojemu dramatično problematizira čin linča, te ratnim filmovima dokumentarističkog ugođaja (o II. svj. ratu) – Priča o vojniku Joeu (1945) i Bojište (1949., nominacija za Oscara za film i režiju), potom ponovno vesternima dojmljiva ugođaja Žuto nebo (1948), Žene dolaze i Preko prostranog Missourija (oba 1951) te pretečom filmova katastrofe Između neba i zemlje (1954., nominacija za Oscara za režiju), a tijekom cijele karijere vraćao se motivima života pilota – Ljudi s krilima (1938), Viteško putovanje (1946), Eskadrila Lafayette (1957., njegov posljednji film). Stekao je specifičnu reputaciju zbog svoje prijeke naravi (Wild Bill) – na snimanju se našao pred tučnjavom sa J. Wayneom, potukao se sa S. Tracyjem, a jednom je pucajući iz pištolja otjerao sa snimanja producenta.

A. Peterlić