:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Zločin gospodina Langea (Le Crime de M. Lange, 1936), Francuska, c/b, 90 min, Obéron, r.: Jean Renoir, sc.: Jacques Prévert, df.: Jean Bachelet, glazba: Jean Wiener, ul.: René Lefèvre (Amédé Lange), Jules Berry (Batala), Odette Florelle (Valentine), Nadia Sibirskaïa (Estelle), Sylvia Bataille (Edith), Henri Guisol (Meunier).

Lange je autor trivijalnih romana koje izdaje malena tiskara. Kad tvrtka bankrotira, a vlasnik Batala nestaje, Lange osniva radničku zadrugu koja ubrzo počinje uspješno poslovati. Batala se vrati prerušen u svećenika i s namjerom da ponovno preuzme nadzor nad tvrtkom. Dolazi do sukoba u kojem ga Lange ubije te bježi, zajedno s djevojkom, praljom Valentine. Na granici ih zaustave stražari, ali ih puste kad im Valentine objasni razloge Langeova zločina.

Uz Život pripada nama (1936), politički najangažiraniji Renoirov film, umnogome je film. metafora polit. ideologije koalicije Narodne fronte (radikali, socijalisti, komunisti) koja je 1936. pobijedila na franc. izborima. Prožet idejom solidarnosti odn. potrebe za kolektivnom radničkom akcijom kao sredstvom otpora kapitalističkoj eksploataciji, film izražava i duh Groupe Octobre, lijevo orijentirane franc. kaz. skupine (kojoj je tada pripadao i Prévert), a čiji su mnogi članovi nastupili u sporednim ulogama. Radnja se ugl. odvija unutar ograničenog prostora (u studiju konstruirano predgrađe); dinamičnost je postignuta atraktivnim pokretima kamere (velik broj dugih kadrova u kojima se razvija odnos likova i okoliša), često u prizorima velike dubinske oštrine. Gotovo čitav ispripovjedan u retrospekciji, nadopunjuje detaljiziran i humanizmom prožet prikaz pariškog predgrađa i njegovih stanovnika (karakterističan motiv bliskosti između tzv. malih ljudi), sporadično grotesknim i crnohumornim ozračjem koje prikriva objektivno iskazan autorski stav o opravdanosti zločina u službi pravedna polit. cilja.

B. Kragić