:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Žene na rubu živčanog sloma (Mujeres al borde de un ataque de nervios, 1988), Španjolska, boja, 90 min, El Deseo, r. i sc.: Pedro Almodóvar, df.: José Luis Alcaine, glazba: Bernardo Bonezzi, sgf.: Félix Murcia, ul.: Carmen Maura (Pepa), Fernando Guillén (Iván), Julieta Serrano (Lucia), Antonio Banderas (Carlos), Rossy de Palma (Marisa), María Barranco (Candela), Kiti Manver (Paulina).

Pokušavajući doći do bivšega ljubavnika Ivána da mu priopći kako je trudna i da iznajmi njihov zajednički stan, glumica Pepa izazvat će lavinu reakcija i događaja, a na koncu uvjeriti sebe i svoje živčane suparnice da ni jednoj od njih Iván nije potreban.

Film kojim je Almodóvar stekao međunar. priznanje, skrenuo je pozornost kritike na novi naraštaj španj. redatelja stasalih pod okriljem postfrankovske movide. Djelo duguje popularnost spoju komedije komplikacije i apsurda, izglobljene profilacije ženskih likova i vizualnog stila, po kojemu je redatelj postao autorski prepoznatljiv. Tipologiji ženskih likova film pridodaje vlastiti tip emancipirane, ali frustrirane i osamljene žene, koja ne vodi bitku samo s muškarcima, nego i s drugim ženama, vlastitim željama i iluzijama, vrlo često s medijima, a ovdje i sa svakodnevnim predmetima (sokovnik s gazpachom, telefoni, itd). Predmeti se instrumentaliziraju na dinamičan i multifunkcionalan način, srodan onome u djelima B. Wildera, podupirući manirističku fragmentaciju i teatralizaciju prostora, svjesnu estetizaciju kiča, a ponajviše zaplet zasnovan na komičnim nesporazumima i rasplet popularne farse. Svojedobno najuspješniji španj. film u inozemstvu, nominiran je za Oscara za najbolji film na stranom jeziku, Europska film. akademija proglasila ga je 1988. najboljim »mladim« eur. filmom, a C. Mauru najboljom eur. glumicom.

D. Nenadić


ŽENE NA RUBU ŽIVČANOG SLOMA, P. Almodóvar