Amadeus

Amadeus (1984), SAD, boja, 157 min (red. verzija iz 2002. 180 min), Saul Zaentz/Orion, pr.: Saul Zaentz, r.: Miloš Forman, sc.: Peter Shaffer prema vlastitom kaz. komadu, df.: Miroslav Ondříček, glazba: John Strauss, Wolfgang Amadeus Mozart, Antonio Salieri, Giovanni Battista Pergolesi, sgf.: Karel Černý, Patrizia von Brandenstein, ul.: F. Murray Abraham (Antonio Salieri), Tom Hulce (Wolfgang Amadeus Mozart), Elizabeth Berridge (Constanze Mozart), Roy Dotrice (Leopold Mozart), Jeffrey Jones (car Josip II.).

Nekadašnji službeni bečki dvorski skladatelj Salieri pokušao je samoubojstvo u ludnici. Svećeniku koji ga je došao ispovjediti priča o svojoj (subjektivno doživljenoj) krivnji za preranu smrt mladoga glazb. genija Mozarta. U trenutcima svoje najveće slave i čuvši za Mozarta, Salieri odlazi u Salzburg da ga čuje. Paradoksalno je da samo on shvaća svu veličanstvenost Mozartove glazbe, ali istodobno zabrinut za svoj položaj, nastoji uništiti Mozartovu karijeru, pa i život.

Nagrađen s osam Oscara – najbolji film, režija, gl. muška uloga (F. Murray Abraham), adaptirani scenarij, scenografija, kostimi (Theodor Pistek), šminka (Paul LeBlanc, Dick Smith) i zvuk (Mark Berger, Todd Boekelkheide, Christopher Newman, Thomas Scott), Amadeus je jedan od najuspješnijih filmova M. Formana koji je pažljivo rekonstruirao atmosferu Beča s kraja XVIII.st. (virtuozna kamera M. Ondříčeka) postižući efektno upotpunjavanje ljepote film. slike i Mozartove glazbe kao atraktivnog okvira priče o načinima stvaranja umj. djela (koji kod Mozarta sliči na igru, a kod Salierija na mukotrpan posao) i zavisti dobra znalca prema geniju. Iako utemeljen na razmjerno manje vjerojatnim pretpostavkama prema dostupnim pov. svjedočanstvima, Amadeus ne pretendira na pov. istinu, a i predstavlja se kao subjektivno Salierijevo tumačenje događaja (fabula je konstruirana serijom retrospektiva koje pripovijeda Salieri). Osim problema nastajanja umj. djela te sukoba genija i društv. konvencija, film je blizak i redateljevoj → Kosi, jer je Mozart zamišljen poput hipijevskog buntovnika, a sukob generacija predstavljen kao borba za slobodu pojedinca, što je značajka čitava redateljeva opusa.

T. Kurelec