:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Cirkus (The Circus, 1928), SAD, c/b, oko 117 min, Charlie Chaplin Productions/United Artists, r. i sc.: Charlie Chaplin, df.: Rollie Totheroh, ul.: Ch. Chaplin (Skitnica), Allan Garcia (vlasnik cirkusa), Merna Kennedy (njegova pokćerka), Harry Crocker (Rex), Betty Morissey, George Davis, Henry Bergman, Stanley Sanford.

Neopravdano optužen za krađu, Skitnica se skloni u cirkus. Tu slučajno uleti u arenu i oduševi publiku koja misli da izvodi komičnu točku. Stoga ga vlasnik cirkusa angažira kao klauna, ali ubrzo Skitnica više ne uveseljava publiku i postaje tek običan čistač. Zaljubljuje se u lijepu jahačicu, pokćerku vlasnika cirkusa, ali ona je sklona Rexu, zgodnu akrobatu. Kad cirkus napusti grad, Skitnica ostaje sam.

Najpesimističniji Chaplinov film s likom skitnice potvrda je njegova potpunog ovladavanja strukturnim produbljivanjem i dramaturškim zaokruživanjem gega: prva scena potjere (omiljeni motiv slapsticka) komplicira uobičajenu situaciju sudjelovanjem triju likova (skitnica, policajac, lopov), skrivanje među pokretnim cirkuskim figurama upućuje i na mehanicističke izvore komedije, a potjera u sobi s ogledalima upućuje i na diskretno problematiziranje identiteta, dok sklonost slapsticka gomilanju apsurdnih motiva Chaplin vrlo duhovito razrađuje i u sceni u kojoj skitnicu na cirkuskom trapezu napadnu tri odbjegla majmuna. Film, međutim, nadilazi kombiniranje vrhunskih komičnih prizora i temeljno je prožet ugođajem melankolije – osamljenost junaka jače je istaknuta nego u ranijim Chaplinovim filmovima, nema optimističnih projekcija sretne budućnosti, karakterističnih za prethodni autorov film, → Potjera za zlatom, štoviše, nema ni najmanjeg znaka mogućnosti ostvarenja veze skitnice i djevojke u koju je zaljubljen (što do patetike pojačava scene njegove požrtvovnosti prema njoj), a sumoran završetak osamljenog junaka ostvaruje ono što radnja i nagovještava. U tom smislu djelo je i vrhunski primjer onih ostvarenja koncipiranih na motivu cirkusa (odn. cirkuske arene) kao metafore života, s jasnim kontrastom nestalnosti i prividnosti komičnoga nasuprot stalnosti tragičnoga. Chaplin je na prvoj dodjeli Oscara nagrađen posebnom nagradom za »svestranost i genijalnost u glumi, pisanju, režiji i produkciji filma«.

B. Kragić