Disney, Walt

Disney, Walt, amer. animator, redatelj i producent (Chicago, 1901 – Burbank, California, 1966). Iz obitelji irsko-kanadskog podrijetla; djetinjstvo provedeno ladanjskim životom amer. više srednje klase značajno je utjecalo na formiranje njegova svjetonazora. Prve crteže crta na ratištu u Francuskoj 1918., po povratku u SAD nastanjuje se u Kansas Cityju, gdje upoznaje jednog od ključnih suradnika, crtača Uba Iwerksa, i 1922. osniva tvrtku za proizvodnju anim. filmova, koja, unatoč razmjernom uspjehu filma Alice u zemlji crtanoga filma (1923), bankrotira te D. 1924. odlazi u Hollywood. Tu, uz pomoć brata Roya, producira seriju filmova s djecom glumcima u kombinaciji s anim. pozadinama, a 1927. kreira lik zeca Oswalda, ali zbog nesuglasica s kodistributerom Ch. Mintzom napušta projekt. Potom, zajedno s Iwerksom, kreira lik miša Mickeyja Mousea. Prvi film o Mickeyju bio je Ludi avion (1928), a prvi zv. film s ovim junakom → Parobrod Willy premijerno je prikazan 18.XI.1928. Do 1953. napravljen je 121 kratki film o Mickeyju, a s vremenom on dobiva »gostujuće« likove: Donalda Ducka (Paško Patak), Plutoa (Pluton), Goofyja (Šiljo), koji i sami postaju junaci vlastitih serija. God. 1929. Disney je započeo proizvodnju još jedne serije, Luckaste simfonije; prvi film serije bio je Ples kostura, najpopularniji Tri praščića (1933), a u njezinu okviru realiziran je i prvi anim. film u boji Cvijeće i drveće (1932), za koji D. dobiva prvog Oscara (od ukupno 25). Premijera njegova prvoga cjelovečernjeg crtanog filma → Snjeguljica i sedam patuljaka održana je 21.XII.1937. Nakon iznimnog komerc. uspjeha uslijedili su daljnji cjelovečernji filmovi → Pinocchio, → Fantazija, → Dumbo, Bambi (1942), Pepeljuga (1950), Alice u zemlji čuda (1951), Peter Pan (1953), Dama i skitnica (1955), → Trnoružica, 101 Dalmatinac (1961), Mač u kamenu (1963) te → Knjiga o džungli, za čije je realizacije preminuo. God. 1955. otvorio je prvi u nizu zabavnih parkova Disneyland. Producirao je i oko 100 dok. i igr. filmova te mnogobrojne tv programe. Potkraj 1980-ih i 1990-ih njegova tvrtka uspješno obnavlja produkciju cjelovečernjih anim. filmova (Mala sirena, 1989; Aladdin, 1992; Kralj lav, 1994). D. je bitno unaprijedio tržište animacije i prvi stvorio ozbiljniju konkurenciju igr. filmu. Osim za razvoj animacije, zaslužan je i za razvoj suvr. komunikacijskih medija koji animaciju koriste kao tehnološku infrastrukturu. Idejno-tematski, njegovi su filmovi vizualizirane bajke (ugl. ekranizacije knjiž. predložaka tog žanra) čiji je smisao uljepšavanje građ. života u kojemu ljudi žive po određenim dogovorenim načelima sazdanim na amer. iskustvima kojima se definira uspjeh, osnova kojega je u urednoj i brojnoj obitelji. Nositelji poruka su humanizirane životinje, koje svojim moralom i dobrosusjedskim odnosima šire prostor tolerancije te suzbijaju svaku subverzivnost, pri čemu su u priču vješto integrirane pjesme (romantična ili humoristična karaktera) i pojedini domišljato izvedeni komični prizori koji upućuju i na potisnute anarhoidne impulse. U tehnološkom smislu, Disneyja se može odrediti kroz takozvanu »punu« animaciju, u kojoj su karakteri konstruirani iz geometrijskih tijela (stožaca, kugli i valjaka) i, neovisno o brzini ili količini animacije, pomiču se svim svojim detaljima u dvodimenzionalnoj iluziji prostora, a bitan element Disneyjeva lik. svjetonazora su i vizualno raskošne pozadine koje dokraja definiraju bajkovitost i mistiku djetinjstva kao temeljne poticaje pripovjednog svijeta njegovih filmova.

J. Marušić