Dvorac paukove mreže/Krvavo prijestolje

Dvorac paukove mreže/Krvavo prijestolje (Kumonosu-jo, 1957), Japan, c/b, 110min, Toho, r.: Akira Kurosawa, sc.: A. Kurosawa, Shinobu Hashimoto, Ryuzo Kikushima, Hideo Oguni, prema drami Macbeth W. Shakespearea, df.: Asaichi Nakai, glazba: Masuro Sato, sgf.: Yoshiro Muraki, Kohei Ezaki, ul.: Toshiro Mifune (Taketoki Washizu), Isuzu Yamada (Asaji), Minoru Chiaki (Yoshiaki Miki), Akira Kubo (Mikin sin), Takamaru Sasaki (Kuniharu Tsuzuki), Yoichi Tachikawa, Takashi Shimura, Chieko Naniwa.

Ratnici Taketoki Washizu i Yoshiaki Miki u šumi susreću vješticu koja častohlepnu Washizuu proriče dolazak na vlast, ali ga upozorava da neće dugo vladati – nastradat će kada šuma počne hodati, a naslijedit će ga Yoshiakijev sin. Na poticaj supruge Asaji, Washizu se s pomoću ubojstva dočepa vlasti, no vlast mu ne donosi sreću. Asaji nakon pobačaja, a pod pritiskom savjesti, gubi razum, dok se Yoshiakijev sin udružuje sa starim neprijateljima klana. Nepravedna vladara hvata panika već i prije nego što neprijatelj, maskiran u grmlje i grane, krene prema njegovu dvorcu.

Ova dosta slobodna jap. lokalizacija Shakespeareove tragedije po slijedu događaja prilično je vjerna predlošku, a smatra se jednom od najboljih film. adaptacija nekog djela tog pisca uopće. Osobito su hvaljeni dojmljiv stil s izrazitim ritmom, impresivnim kompozicijama kadra i ekspresivnom glumom te spajanje elemenata iz Macbetha s naslijeđem jap. kaz. tradicije nô, osobito u uporabi kora, sceni s vješticom te stiliziranoj glumi i šminki, posebice u slučaju sjajne I. Yamade. Izdvajaju se i dojmljivi kontrasti crnog i bijelog te funkcionalni kadrovi kojima dominira sivilo, ostvareni sugestivnom uporabom magle i drugih efekata. Furiozno režirana završna scena, s pokretnom šumom i kišom strijela, snažno djeluje na gledatelja pripremljena na takav rasplet hladnim prikazom dotadašnjih zbivanja (osobito umorstva kao metode dolaska na vlast), čemu pridonosi i Mifuneova funkcionalno ekstrovertna gluma. U takvoj glum. i redateljskoj tvorbi junaka filma njegov životinjski strah i niske strasti čine se puno važnijim od mogućih moralnih dvojbi, pa njegova okrutna pogibija, sa strelicama koje silaze s neba (u nizu montažom izrazito dinamiziranih sklopova), ostavlja snažan film. dojam neumitne i sveprisutne pravde. U godišnjoj anketi časopisa Kinema jumpo film je bio na četvrtom mjestu.

N. Gilić