Eastwood, Clint

Eastwood, Clint (puno ime Clinton E. Jr.), amer. glumac, redatelj i producent (San Francisco, 1930). Nakon nesređena djetinjstva, fiz. poslova i voj. službe, od 1955. glumi sporedne film. uloge, zapažen je u tv seriji Sirova koža (kao kauboj), međunar. zvijezdom postaje (kao tzv. čovjek bez imena) u tal. vesternima S. Leonea Za šaku dolara (1964), Za dolar više (1965), Dobar, ružan, zao (1966). Muževan, markantno suzdržane glume (s iznimkom manirističkog žmirkanja), surađuje potom s D. Siegelom (osnivaju i produkcijsku tvrtku Malpaso), s najvećim odjekom kao policajac u Cooganovu blefu (D. Siegel, 1968) te → Prljavom Harryju (glumi i u nastavcima, a režira četvrti film serije Iznenadni sraz, 1983), i kao bjegunac u Bijegu iz Alcatraza (1978). Prvo mu je red. ostvarenje triler iznimno dočaranog ugođaja i nijansi tjeskobe Sviraj mi »Misty« (1971), a glumi i u većini ostalih svojih akcijskih i krim. filmova, drama i vesterna, npr. Lutalica iz ravnice (1973), Odmetnik Josie Wales (1976., kao buntovni južnjak) i Blijedi jahač (1985). Žanrovske strukture vesterna uspješno prenosi i u romantičnu komediju Bronco Billy (1980) u kojoj glumi šefa cirkusa, u triler Vatrena lisica (1982), gdje glumi pilota u špijunskoj misiji, te u melodramu Čovjek iz krčme (1982), s vrsno dočaranim likom sušičava pjevača countryja, nalik onome J. Waynea u Posljednjem hicu D. Siegela (1976). Modernistička biografija jazz saksofonista Ch. Parkera Bird (1988) potvrđuje njegov red. ugled, a zapaženi su i Bijeli lovac, crno srce (1990), drama inspirirana snimanjem → Afričke kraljice (glumi film. redatelja), vestern → Nepomirljivi (Oscar za najbolji film i režiju; glumi profesionalnog revolveraša) te krim. drama Savršeni svijet (1993), u kojoj tumači rezigniranog, čestitog policajca koji želi spriječiti tragičan rasplet otmice dječaka. Isprva nazivan desničarskom (čak fašistoidnom) »mačo« ikonom (nalik J. Wayneu), u autorskim projektima često iskazuje znatnu sentimentalnost, osjećaj za humor i autoironiju, a zbog vještog pripovijedanja te karakterizacije likova kroz djelovanje (poput D. Siegela i S. Fullera), uspoređivan je s istaknutim redateljima klas. Hollywooda. Umekšane inačice lutalica i osvetnika te boraca za pravdu iz vesterna glumi i u drugim žanrovima – u melodrami Mostovi okruga Madison (1995) on je fotograf lista National Geografic, u trileru Apsolutna moć (1997) lopov s integritetom, a u akcijskom filmu Svemirski kauboji (2000) astronaut. Jedan je od najzaslužnijih za opstanak vesterna nakon 1970., a unatoč pretežitoj sadržajnoj i stilskoj dosljednosti, dao je osebujan prilog postmodernističkoj razigranosti filmom → Ponoć u vrtu dobra i zla, klasičnom preciznošću izlažući ironijski usustavljenu priču s aluzijama na kult. stereotipove o amer. Jugu (prostorom kojim se često bavi). Ostali važniji filmovi (kao glumac): Orlovsko gnijezdo (G. B. Hutton, 1969), Dvije mazge za sestru Saru (D. Siegel, 1970), Opčinjen (D. Siegel, 1971), Na vatrenoj liniji (W. Petersen, 1993); kao redatelj: Bezbrižna (1973), Kazna na Eigeru (1975., i glumac), Kordon (1977., i glumac), Heartbreak Ridge (1986., i glumac), Pravi zločin (1999., i glumac), Krvna slika (2002., i glumac).

N. Gilić