Fahrenheit 451

traži dalje ...

Fahrenheit 451 (1966), Vel. Britanija, boja, 112min, Anglo/Vineyard/Rank, r.: François Truffaut, sc.: Jean-Louis Richard, F. Truffaut, prema romanu R. Bradburyja, df.: Nicholas Roeg, glazba: Bernard Herrmann, ul.: Oskar Werner (Guy Montag), Julie Christie (Linda/Clarissa), Cyril Cusack (Kapetan), Anton Diffring (Fabian), Bee Duffel.

U mračnoj budućnosti, u kojoj je pismenost zabranjena, vatrogasci otkrivaju i pale skrivene knjige. Nezadovoljan životom i brakom s dehumaniziranom Lindom, ovisnicom o interaktivnoj tv, vatrogasac Guy Montag sprijatelji se s privlačnom učiteljicom Clarissom, članicom pokreta otpora koja čita knjige.

Hvaljena te iznimno dojmljiva antiutopijska priča, nastala prema predlošku jednoga od najcjenjenijih pisaca znanstvene fantastike, važna je točka u povijesti žanra, a naslov označava temperaturu na kojoj gori papir. Truffaut se koristi daljim planovima, duljim kadrovima i dinamičnom kamerom kako bi dočarao ugođaj besmisla i egzistencijalne tjeskobe, služeći se i montažom da bi naglasio užas nekih zbivanja, a uvjerljivi su i funkcionalno stiliziran snimateljski rad te na trenutke mučna glazba. U nekim je scenama vidljiva liričnost, primjerice u odnosu Montaga i Clarisse, te u prikazu ljudi koji uče čitave knjige, no prevladavajuća hladnoća ugođaja, prožeta melankolijom, podupiru dosljednu obradu teme totalitarnog društva (u kojemu se potkazivanje snažno ohrabruje), kao i teme medijske manipulacije koja vodi prema gušenju individualnosti.

N. Gilić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Fahrenheit 451. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 1.5.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/448>.