Forman, Miloš

Forman, Miloš, češko-amer. redatelj (Čáslav, 1932). Roditelji su mu stradali u nacističkim logorima. Studirao režiju na FAMU u Pragu, režirao i u kazalištu. Prva su mu dva srednjometr. filma Natječaj, o audiciji za pjevačice, i Kad ne bi bilo glazbe, o zbivanjima za natjecanja limenih glazbi u provincijskom gradiću (oba 1963) prikazivana zajedno kao cjelovečernji program, a 1963. režira i cjelovečernji prvijenac Crni Petar, o mladomu trgovačkom pomoćniku ravnodušnom prema ustaljenom redu, simboličan prikaz generacijskog sukoba i neizravna kritika onodobnog češ. društva. Već tim ostvarenjima uspijeva efektno uobličiti prikazivanje ozbiljnijih problema s mnogo humanističnih elemenata pa postaje jedan od najistaknutijih stvaralaca specifične češ. komedije. Taj prosede dotjeruje u → Ljubavima jedne plavuše, dok u Gori, moja gospođice! (1967) humor dovodi do groteske i apsurda, tako da gledatelj, ponesen komičnim situacijama, tek postupno shvaća polit. metaforu u kojoj svijet dužnosnika provincijske vatrogasne brigade predstavlja sliku društva u cjelini. Nakon sovj. intervencije u Čehoslovačkoj 1968. emigrira u SAD, gdje Svlačenjem (1971), pričom o djevojci koja bježi od kuće, a u traganju za njom ruši se svjetonazor njezinih roditelja, uspješno prenosi elemente češ. humora u drukčiju sredinu, prikazujući, na dotad u SAD-u neuobičajen način, problem odnosa generacija. U → Letu iznad kukavičjega gnijezda (Oscar za najbolji film i režiju) pojedinačno (ludnica) je ponovno metafora za cjelinu (otuđeno i autoritarno društvo), → Kosa je uspješno osobno viđenje popularnog kaz. mjuzikla, dok Ragtime (1981), po bestselleru E. L. Doctorowa, mozaičkim isprepletanjem priča o različitim likovima daje zanimljivu sliku Amerike u doba nastanka jazza poč. XX.st. → Amadeus (Oscar za najbolji film i režiju) prikazuje Mozarta kao buntovnika protiv društv. normi, a njegova suparnika Salierija kao vješta, ali nenadarena ulizicu, što je jedno od čestih tumačenja njihova odnosa, ali se oslanja i na redateljevo iskustvo iz socijalist. sustava. Valmonta (1989), vrlo osobnu interpretaciju jednog od najuspješnijih epistolarnih romana (Opasnih veza Choderlosa de Laclosa) realizira u franc. produkciji, ali na engl. jeziku s amer. i brit. glumcima. Zbog produkcijskih teškoća završen nakon Opasnih veza S. Frearsa (1988), bitno drugačije ekranizacije istog romana u holivudskoj produkciji, nije postigao komerc. uspjeh tako da sljedeći film, Narod protiv Larryja Flinta, režira tek 1996. U njemu se opet bavi omiljenom temom slobode pojedinca u suprotnosti s društv. normama; izbor za protagonista izdavača časopisa za muškarce Hustler pridonio je provokativnosti (potenciranoj i plakatom na kojemu je Flint prikazan na križu) i znatnoj gledanosti, ali ne i film. uvjerljivosti. Čovjek na mjesecu (1999) također se temelji na stvarnom liku – ekscentrična, avangardna, ali ne naročito uspješna komičara Andyja Kaufmana. Usprkos nagradama (npr. Srebrni medvjed za režiju u Berlinu), film se ne ubraja u najbolja redateljeva ostvarenja, iako potvrđuje njegovu vještinu u komičnom oblikovanju ozbiljnijih, pa i tužnih scena.

T. Kurelec