:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Gandhi (1982), Vel. Britanija/Indija, boja, 188min, Columbia/Goldcrest/Indo-British Films/International Film Investors/National Development Corporation of India, pr. i r.: Richard Attenborough, sc.: John Briley, df.: Billy Williams, Ronnie Taylor, glazba: Ravi Shankar, George Fenton, ul.: Ben Kingsley (Gandhi), Candice Bergen (Margaret Bourke-White), Edward Fox (general Dyer), John Gielgud (lord Irwin), Trevor Howard (sudac Broomfield), John Mills (potkralj), Martin Sheen (Walker), Rohini Hattangandy (Kasturba Gandhi), Ian Charleson (Charlie Andrews).

Nakon više godina u Južnoafričkoj Republici, gdje se kao odvjetnik borio protiv rasizma, Mohandas Gandhi odriče se zapadnjačkog načina života i vraća u rodnu Indiju kako bi se pridružio, a potom i poveo, pokretu oslobođenja od brit. vlasti. Zagovara pacifizam i organizira pasivni otpor kolonijalizmu, pokušavajući, a naposlijetku 1947. i uspjevši, nenasilnim sredstvima izboriti nezavisnost.

Odajući počast asketskom ind. polit. i duhovnom vođi, R. Attenborough ostvario je višegodišnju ambiciju te dosegao vrhunac red. karijere. Iako ovaj spektakularni pov. biografski film epskog zamaha ne doseže vrsnoću djela D. Leana po uzoru na koje je koncipiran, postigao je velik uspjeh i od 11 nominacija osvojio Oscare za najbolji film, režiju, gl. mušku ulogu (Kingsley), izvorni scenarij, fotografiju, montažu (John Bloom), scenografiju (Stuart Craig, Bob Laing, Michael Seirton) i kostimografiju (John Mollo, Bhanu Athaiya). Film je tehnički i vizualno detaljan i raskošan (što je posebice razvidno u masovnim scenama masakra više od 1500 Indijaca, i Gandhijeva pogreba s navodno 300 000 statista), a posebice je dojmljiva Kingsleyjeva fizička transformacija i suptilna interpretacija. Iako uspješan u rekonstrukciji pov. razdoblja, redatelj je (inače sklon konvencionalnom prosedeu) pretrpao film iznimno velikim brojem likova, što je smanjilo mogućnost njihove razrade, a u obradi teme povremeno je banalizirao kompleksnije motive pa je zaobišao manje pozitivne aspekte Gandhijeva života, poput problematičnog odnosa s obitelji.

D. Primorac