:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Hitler iz našeg sokaka (1975), Hrvatska, boja, 93min, Jadran film/Croatia film, r.: Vladimir Tadej, sc.: Branko Ćopić, Arsen Diklić, Vlastimir Radovanović, V. Tadej, df.: Tomislav Pinter, glazba: Živan Cvitković, ul.: Nikola Simić (Leksi), Boris Dvornik (Marko), Ružica Sokić (Anika), Zvonko Lepetić (Zare), Mato Ergović (Đuro), Aleksandar Berček (Pavle), Ivan Hajtl (Tomo), Aljoša Vučković (Vinko), Dušan Bulajić (Joca).

U jednomu banatskom selu zajedno žive Slaveni i Nijemci, folksdojčeri. Po izbijanju II. svj. rata javljaju se i prve tenzije u selu, a Leksi postaje nacistički službenik. Klas. metodama terora, zastrašivanja i rasne netrpeljivosti Leksi navlači na sebe bijes dojučerašnjih susjeda. No, zbog nove odredbe, za svakog ranjenog njem. vojnika strijeljat će se 25, a za ubijenoga 50 seljana pa Leksi postaje nedodirljiv. Marko, ljubavnik Leksijeve žene Anike, smišlja plan kako da Leksi (kojem prijeti odlazak na Istočnu frontu) sebe rani i to prikaže kao nesretan slučaj.

Jedan od rijetkih filmova hrv. (i tadašnje jugosl.) kinematografije koji se bavi temom folksdojčera. Usprkos ozbiljnoj pozadini, u filmu prevladava humorističan ton, zbog čega tragičan kraj djeluje pomalo iznenađujuće. Likovi seljaka vješto su ocrtani, a zamjetna je i pokretljivost kamere, dok je posebice uspio prikaz početka rata iz vizure jednog sela. Tadej funkcionalno rabi i simboličke situacije (npr. nedijaloški odnos plavog dječaka i Roma), a zanimljivo je da film, vjerojatno i zbog ondašnjih polit. okolnosti, pokazuje samo negativne folksdojčere, dok se o onima koji su čak osnovali svoj partizanski odred ne govori. V. Tadej je u Puli dobio Srebrnu arenu za režiju, a N. Simić za glumu.

D. Rafaelić