Konop

Konop (Rope, 1948), SAD, boja, 81 min, Transatlantic/Warner, r.: Alfred Hitchcock, sc.: Arthur Laurents, prema drami Patricka Hamiltona (adaptacija za film Hume Cronyn), df.: Joseph Valentine, William V. Skall, glazba: Leo F. Forbstein, prema temi Poulenca, ul.: James Stewart (Rupert Cadell), Farley Granger (Philip Charles), John Dall (Brandon Shaw), Joan Chandler (Janet Walker), Cedric Hardwicke (Kentley), Constance Collier (Anita Atwater), Edith Evanson (gospođa Wilson).

Philip i Brandon, dva imućna mladića s pritajenim homoseksualnim sklonostima, iz psihopatske radoznalosti, a u Brandonovu slučaju i opsjednutosti idejom o »nadčovjeku«, ubiju svojega kolegu Davida. Vjerujući da neće biti otkriveni, oni organiziraju večeru za nekoliko gostiju. Među njima je i njihov omiljeni profesor iz koledža, Rupert Cadell, koji je nehotice, zbog svojih predavanja, duhovni začetnik zločina. Mladići ga odlučuju testirati u svezi sa svojom tajnom.

Djelomice prema istinitom događaju (Leopold i Loeb) umorstva kolege koje su 1924. počinila dvojica studenata prava u Chicagu, film je Hitchcocku poslužio za još jedno provjeravanje red. mogućnosti. U razdoblju povećanih realist. tendencija H. se, kao majstor montažne razrade zbivanja, odlučio na režiju mizanscene s očevidnijim kontinuitetom radnje: film je psihol. studija s realnim trajanjem radnje, u svega deset kadrova, rezovi među kojima su često prikrivani zamračivanjem objektiva (blendanjem), pomicanjem glumaca do same kamere. Kao supstitucija za montažu prizora poslužilo je dinamiziranje kamere i kretanje glumaca te koloristički efekti. Sličan postupak, ali s kraćim kadrovima, H. je manje efektno primijenio u sljedećem filmu U znaku jarca (1949). Prvi Hitchcockov film u kojemu kroz par likova pristupa temi podvojene ličnosti, iako stalno rastuće napetosti, nije se mogao mjeriti s uobičajenim autorovim djelima. Također, prvi redateljev film u boji i prva suradnja sa J. Stewartom, uz C. Granta njegovim najomiljenijim glumcem, čiji se finale sa sve jačim izvanprizornim glasovima građana uzbuđenih hicima može uzeti i za začetak autorovih metafizičkih zaokupljenosti.

A. Peterlić