Kraj Sankt Peterburga

Kraj Sankt Peterburga (Konec Sankt-Peterburga, 1927), SSSR, c/b, 136 min, nijemi, Mezhrabpom–Russ, r.: Vsevolod Ilarionovič Pudovkin, sc.: Natan Zarki, df.: Anatolij Golovnja, ul.: A. P. Čistjakov (radnik), Vera Baranovskaja (njegova supruga), Ivan Čuvelov (Ivan, seljak), V. Čuvelov, V. Obolenski, A. Gromov, Vladimir Tzoppi.

Mladi seljak zbog siromaštva dolazi u Sankt Peterburg i postaje radnik; politički neosviješten, isprva sudjeluje u slamanju štrajka i postaje policijski doušnik. Postavši svjestan stanja radništva, napadne poslodavca te biva zatvoren, potom, po izbijanju I. svj. rata, unovačen. Naposljetku se pridruži boljševicima i sudjeluje u jurišu na Zimski dvorac.

Kao i u prethodnom filmu → Mati, Pudovkin prikazuje sudbinu individualca čija preobrazba simbolizira klasno osvještavanje cjelokupnog proletarijata, ali se u odnosu na ranije ostvarenje manje oslanja na glum. interpretacije. Zasnovavši priču filma na pokušaju okvirnog predstavljanja uzroka i razvoja Listopadske revolucije (film je sniman povodom njezine desetogodišnjice), Pudovkin se približio Ejzenštejnovu konceptu intelektualne montaže često rabeći vizualne metafore i asocijativno suprotstavljajući kadrove čiji različiti sadržaji proizvode nova značenja (npr. suprotstavljanje kadrova vojnika u rovovima s onima burzovnih špekulacija). Film, međutim, sadržava i više primjera, za Pudovkina karakterističnije, uporabe manje naglašenih i funkcionalno izabranih simboličkih detalja koji odražavaju emocionalna stanja ili kontekste situacije pa šalica čaja u različitim kontekstima funkcionira kao simbol rasta emocionalne napetosti, protoka vremena, siromaštva ili nagle odluke. Karakteristična je također uporaba ekspresivnih rakursa u ocrtavanju psih. promjena – po junakovu dolasku u grad kamera ga snima iz ekstremnoga gornjeg rakursa te je on okružen golemim palačama i spomenicima; na kraju filma, dok osviješteni junak sudjeluje u jurišu na Zimski dvorac, rakurs je efektno preokrenut u ekstremno donji. U tom smislu Pudovkin postiže uravnoteženu kombinaciju intimističkog, epskog i simboličkog pa je film, komercijalno vrlo uspješan, bio popraćen superlativnim kritikama, a mnogi ga današnji kritičari smatraju uspjelijim u analitičkom prikazu Listopadske revolucije od Ejzenštejnova → Oktobra.

B. Kragić