:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Kraljica Margot (La Reine Margot, 1994), Francuska/Italija/ Njemačka, boja, 162 min, CNC/D.A./Degeto/France2/Canal+/NEF/ RCS/Renn, r.: Patrice Chéreau, sc.: Daničle Thompson, P. Chéreau, po romanu Alexandrea Dumasa, df.: Philippe Rousselot, glazba: Goran Bregović, sgf.: Richard Peduzzi, Olivier Radot, ul.: Isabelle Adjani (Margot), Daniel Auteuil (Henrik Navarski), Jean-Hugues Anglade (Karlo IX.), Vincent Perez (La Môle), Virna Lisi (Katarina Medici), Pascal Greggory, Asia Argento.

Sestra franc. kralja Karla IX., Margot, treba se udati za kalvinističkoga navarskoga kralja Henrika, čime bi se prekinuo vjerski rat. Margot prezire priprostog i asketskog provincijalca Henrika te se upušta u ljubavnu vezu s mladim kalvinističkim plemićem La Môleom. Nakon pokolja kalvinista u Bartolomejskoj noći, angažira se da bi spasila supruga, ali i ljubavnika.

Nakon više tematski različitih izleta u film, ugledni kaz. redatelj P. Chéreau odlučio se na adaptaciju romana o Bartolomejskoj noći u jeku rata u Bosni i Hercegovini. Hoteći osnažiti implicitnu tezu o nesnošljivosti kao konstanti eur. povijesti, uzeo je za skladatelja G. Bregovića, čija glazba za film (osim uvodnoga dalmatinskoga klapskog napjeva »Cesarica«) nema južnoslavenskih primjesa. Nastala u produkciji producenta mnogobrojnih kostimiranih spektakla C. Berrija, Kraljica Margot očekivana je kao raskošni spektakl. Film je, međutim, snimljen ugl. u bliskim i krupnim planovima, asketske je scenografije, izrazito brutalan i sumoran, zbog čega je i kritiziran, iako je redatelj naglašavao svoju opredijeljenost istom red. pristupu u režiji pov. kao i suvr. djela. Unatoč podijeljenim mišljenjima, film je osvojio 5 Césara, V. Lisi nagradu u Cannesu, a utjecao je i na različite filmove (npr. Elizabeth Sh. Kapoora, 1998) i potaknuo mijene u žanru pov. spektakla.

J. Pavičić


KRALJICA MARGOT, P. Chéreau