Lumière

traži dalje ...

Lumière, braća, franc. izumitelji, pioniri kinematografije: Louis (Besançon, 1864 – Bandol, 1948) i Auguste (Besançon, 1862 – Lyon, 1954). Sinovi fotografa, studiraju prirodne znanosti te, na temelju svojih i tuđih pronalazaka (npr. Th. A. Edisona, W. K. Dicksona i drugih) izumljuju kinematograf (le cinématographe) – kameru i projektor kojom su, nakon više besplatnih, 28. XII. 1895. u pariškom Grand Caféu priredili komercijalnu kinoprojekciju koja se obično smatra prvom takvom u povijesti. Louis je značajniji izumitelj od svojega brata, a kao vrstan fotograf smatra se i ključnim autorom većine njihovih ranih filmova, počevši s Izlaskom radnika iz tvornice Lumière (1895), a na prvoj su projekciji prikazani, među ostalim i Ulazak vlaka u stanicu La Ciotat, s promjenom plana nastalom zbog gibanja vlaka i ljudi, Bebin zajutrak i Iskrcavanje sudionika kongresa u Neuville-sur-Saôneu (svi 1895). Neki se od tih filmova navode kao rani primjeri reklamnoga filma i film. novosti, a Poliveni poljevač (1895), film s gegom, smatra se najavom budućih igr. nij. komedija. Funkcionalno su koristili i montažu, katkada i trik (obrnuti pokret u Rušenju zida, 1896), a njihov snimatelj G. Promio smatra se izumiteljem vožnje. Zbog pada popularnosti dokumentarizma (važan im je konkurent → G. Méliès) već potkraj stoljeća napuštaju film. proizvodnju, a Louis je 1946. poklonio kinoteci oko 1800 djela njihove tvrtke (sam ih je režirao oko 60).

 

ilustracija
L. i A. LUMIÈRE, prizor iz filma Poliveni poljevač
ilustracija
Louis i Auguste LUMIÈRE

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Lumière. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/968>.