:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

M (1931), Njemačka, c/b, 113 min, Nero-Film Ag, r.: Fritz Lang, sc.: Thea von Harbou, prema novinskoj reportaži Egona Jacobsona, df.: Fritz Arno Wagner, glazba: Edvard Grieg (zv. motiv iz prvog dijela Peera Gynta, suita No. 1, opus 46), sgf.: Carl Vollbrecht, Emil Hasler, montaža zvuka: Paul Falkenberg, ul.: Peter Lorre (Franz Beckert), Otto Wernicke (inspektor Lohmann), Ellen Widmann (gospođa Beckmann), Inge Landgut (Elsie), Gustav Gründgens (Schränker), Theodore Gnass (Groeber), Fritz Gnass (provalnik), Fritz Odemar (opsjenar s kartama), Paul Kemp (džepar), Theo Lingen (prevarant), Ernest Stahl-Nachbar (šef policije), Franz Steiner (ministar), Georg John (slijepi prosjak).

Njem. velegrad u stanju je opće panike: psihopat kojemu je, čini se, nemoguće ući u trag, siluje i ubija djevojčice. Policija, kojoj on piše izazivačka pisma, na čelu s inspektorom Lohmannom uzalud se prihvaća svih metoda istrage – od najsuvremenijih grafoloških i psihoanalitičkih do maksimalnog povećanja broja racija u sumnjivim četvrtima. Ovo posljednje uznemiruje podzemlje na čelu s inteligentnim, okorjelim kriminalcem Schränkerom, koji jedini izlaz vidi u vlastitoj inicijativi, angažiranju organizacije prosjaka. Krug se počinje zatvarati oko mirnoga građanina Beckerta, a indicija je zviždanje motiva iz Griegova Peera Gynta.

Prvi zv. film F. Langa, po mnogima njegov najuspjeliji, s izravnim asocijacijama na više onodobnih slučajeva zločina koje su počinile serijske ubojice, ponajviše na tzv. vampira iz Düsseldorfa, kao i na slučaj organiziranja podzemlja radi hvatanja psihopata, metode je policijske istrage preuzeo iz policijskih arhiva (među ostalima i Scotland Yarda). Film započinje sugestivnim prikazom atmosfere u zgroženom miljunskom gradu, potom prelazi na istragu policije, pa na organiziranje podzemlja, da bi se konačno usredotočio na lik osumnjičenoga Beckerta, a završio prikazom suđenja koje mnoge interprete asocira na Kafkin Proces, a i na nacističke tzv. »monster« procese koji su slijedili. Stoga se u ovomu jedinstvenom filmu, koji djelomice naslijeđuje i retoriku njem. film. ekspresionizma, miješaju obrasci raznih tipova krim. filma – detekcijskog (i onog s elementima dokumentarističke obrade), gangsterskog filma i sudske drame, a također i psihol. i socijalnoanalitičkog filma. Toj žanrovskoj složenosti sukladna je i funkcionalnost, za Langa karakterističnog, spleta binarnih opozicija što naročito dolazi do izražaja u čuvenom ironijski intoniranom izmjenično montiranom prizoru vijećanja gradske uprave i šefova gangsterske organizacije. Nastavši na poč. zv. razdoblja, film je povijesno posebno značajan zbog kreativne uporabe zvuka – eliptične zv. montaže, uporabe izvanprizornih zvukova kao i zvučnog lajtmotiva (zviždanja kraće dionice iz Peer Gynta izveo je sam Lang). Ulogom Beckerta film. karijeru otpočeo je P. Lorre, a u anketi povodom stogodišnjice filma (1995) M je uvjerljivo izabran za najbolji njem. film svih vremena. Zanimljiv, amer. sredini prihvatljiv, remake režirao je 1951. J. Losey. Hrv. redatelj Ivan Faktor zvuk iz filma upotrijebio je u svojem djelu Das Lied ist aus (2002), s radnjom u Osijeku za Domovinskog rata. Sam je Lang neke sižejne elemente upotrijebio u svojem amer. filmu Dok grad spava (1956). Restauriranje filma, prema navodno izvornoj verziji, izveo je potkraj 1990-ih njem. filmolog Enno Patalas.

A. Peterlić


M, F. Lang (Peter Lorre)