Rođenje jedne nacije

Rođenje jedne nacije (The Birth of a Nation, 1915), SAD, c/b, 134 min, Epoch, r. i sc.: Dawid Wark Griffith, prema romanu Čovjek iz Klana Thomasa Dixona, df.: G. W. Bitzer, ul.: Lillian Gish (Elsie Stoneman), Mae Marsh (Flora Cameron), Henry B. Walthall (pukovnik Ben Cameron), Spotiswoode Aitken (dr. Cameron), Miriam Cooper (Margaret Cameron), Mary Alden (Lydia), Ralph Lewis (Austin Stoneman), George Siegmann (Silas Lynch), Walter Long (Gus), Robert Harron (Ted Stoneman), Wallace Reid (kovač Jeff), Joseph Henabery (Abraham Lincoln), Elmer Clifton (Phil Stoneman), Donald Crisp (general Grant), Howard Gaye (general Lee), Raoul Walsh (John Wilkes Booth).

SAD pol. XIX. st. Južnjačku obitelj bogata liječnika Camerona i sjevernjačku Stoneman iz Pennsylvanije veže duboko prijateljstvo, no izbijanjem građ. rata 1861. članovi obitelji nađu se na protivničkim stranama gdje ostaju i nakon rata. Usprkos smrtima najbližih, djecu – Bena Camerona i Elsie Stoneman te Phila Stonemana i Margaret Cameron – veže ljubav. Nakon poraza Juga, kongresnik Stoneman postavlja tamnoputog Silasa Lyncha za ispravitelja nekadašnjih nepravdi. Ovaj počne zlorabiti položaj i siliti Elsie da se uda za njega. Stoga Ben postane vođa nastajućeg Ku Klux Klana i u posljednjem trenutku prekida opsadu kuće u kojoj se nalazi Elsie.

Snimljen u devet tjedana, sa svega dva objektiva, za 110 tisuća dolara, možda je prvi »epohalni« film. pov. spektakl. Griffith je priču razvijao postupkom usporednih radnji, a završio je stilom svojih prvih filmova: ritmički montiranom scenom »spasa u posljednjem trenutku«. Djelo predstavlja vrhunac razdoblja film. naive te uspostavlja nedosegnutu režijsku i produkcijsku normu vrhunskog pothvata u klas. nij. fabularnom filmu. Obrađeno je razdoblje od oko sedam godina (u natpisima se seže u dalju povijest), a usprkos shematičnim ponavljanjima (dobri, zli, čedne djevojke, odvažni muškarci), radnja se razvija kroz odnose desetak funkcionalno povezanih likova protagonista, dvadesetak epizodnih i mnoštvo statista, a uključene su i pov. ličnosti (Lincoln, Grant, Lee, glumac atentator Booth) i sudbonosna događanja (bitka kod St. Petersburga i atentat na Lincolna), tako da se tim kvantumom bliži tipičnim pov. romanima. Film je postigao golem komerc. uspjeh (utržak od oko 15 milijuna dolara), pohvale velikog dijela kritike, pa i predsj. W. Wilsona (»povijest pisana svjetlošću«), ali, zbog apologije Ku Klux Klana, i burna negodovanja liberalnih snaga, crnačkih aktivista (rasni nemiri u New Yorku, Bostonu, Chicagu), zabranjen je za prikazivanje u Francuskoj (do 1921), carskoj Rusiji i SSSR-u postavši tako i prvim reprezentativnim primjerom moguće uloge filma u društv. i polit. životu. Navodno dobroćudan i najiskrenije pogođen, a dezorijentiran incidentnim zbiljskim događajima, Griffith se javno ispričavao i kao demanti ponudio svoj sljedeći film → Netrpeljivost, a u Srca svijeta (1918) stavio je prizor u kojemu vojnik bijelac ljubi ranjenoga crnog druga.

A. Peterlić