Golaći

traži dalje ...

Golaći (Szegénylegények, 1965), Mađarska, c/b, 90min, Mafilm, r.: Miklós Jancsó, sc.: Gyula Hernádi, Luca Karall, df.: Tamás Somló, ul.: János Görbe (János Gajdar), Zoltán Latinovits (Imre Veszelka), András Kozák (Kabajev sin), Tibor Molnár (Kabai), István Avar (ispitivač), Lajos Öze (ispitivač), Gábor Argádi (Torma).

Mađarska 1869. Iako je prošlo dvadeset godina od gušenja nac. revolucije 1848., protuaustrijski partizani još nastavljaju sa sporadičnim diverzijama i napadima. Da bi iskorijenila gerilu, vojska i policija uhićuju velik broj sumnjivaca i zatvaraju ih u izoliranu utvrdu. Navodno se među zatvorenicima nalaze i gerilske vođe, među kojima i legendarni Sándor Rosza, ali policija ne zna njihov identitet. Stoga pokušavaju doći do informacija različitim metodama, od dogovaranja s pojedinim zatvorenicima, poput kukavičkog Jánosa, do mučenja.

Djelo kojim je M. Jancsó prvi put privukao međunar. pozornost (na festivalu u Cannesu 1966) ujedno je redateljev prvi film u kojemu dolaze do izražaja njegove preokupacije poviješću kao prostorom istraživanja mehanizma soc. sukoba, pa stoga i prvi u nizu njegovih pov. meditacija nastavljenih filmovima Zvijezde i vojnici (1967) i Muk i krik (1968), s kojima, po dijelu kritike čini i svojevrsnu trilogiju, te potom Jaganjac božji (1970) i → Crveni psalam. Film očituje u potpunosti definirane redateljeve stilske sklonosti – oslanjanje na duge kadrove, vožnje i panorame, visoko formaliziranu orkestraciju pokreta kamere i likova, reduciranost dijaloga i glazbe, potpun odmak od romantike u oslikavanju nac. povijesti. U tom smislu redatelj postiže poseban ugođaj hladnoće i distanciranosti, pa i tjeskobe, što osnažuju i totali krajolika, svodeći konkretan pov. događaj na apstrahirani i ritualizirani prikaz duševnog beznađa, moralne degradacije i međuljudske okrutnosti kao posljedica destruktivnog, enigmatičnog odnosa tlačitelja i potlačenih.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Golaći. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/571>.