Aleluja

traži dalje ...

Aleluja (Hallelujah!, 1929), SAD, c/b, 109 min, MGM, r.: King Vidor, sc.: Wanda Tuchock, Richard Shayer, Ransom Rideout, df.: Gordon Avil, glazba: Irving Berlin, crnačke duhovne pjesme, ul.: Daniel L. Haynes (Zeke), Nina Mae McKinney (Chick), William Fountaine (Hot Shot), Harry Gray (Parson Johnson), Fannie Belle De Knight (Mammy), Victoria Spivey.

U Alabami, berač pamuka Zeke zaljubi se u plesačicu Chick te na kocki gubi obiteljsku zaradu od prodaje pamuka u korist njezina ljubavnika Hot Shota. Uslijedi tučnjava u kojoj Zeke slučajno ubije Chickina brata. Pokajavši se, postane poznati propovjednik, ali se ponovno zaljubi u Chick te se oženi njome. Otkrivši da ga ona vara s Hot Shotom, Zeke ga ubije.

Prvi značajniji film s potpuno crnačkom glum. postavom, jedan je od najuspjelijih ranih zv. filmova, ponajprije zbog inovativne uporabe dramske funkcije tišine, najdojmljivije u sceni noćne potjere šumom realiziranoj uporabom pokretne kamere, u kojoj tišinu prekidaju tek zvukovi ptičjih glasanja, vode i ljudskih koraka s ubojstvom prikazanim bez zvukova. Iako su pri snimanju na lokacijama rabljeni mikrofoni, pjesme i glazba sinkronizirani su naknadno. Glazb. podloga sastavljena od crnačkih duhovnih pjesama, blues i jazz tema strukturno je uklopljena u frenetičnu atmosferu prikaza vjerskoga zanosa (scene molitava i masovnoga pokrštavanja u rijeci) i melodramskih naglasaka kao očitovanjima redateljeve sklonosti prema ekstatičnome, čemu pridonose i teatralne glum. karakterizacije. Jednako dojmljiv i u kontrastiranju eksterijera i interijera, film očituje i soc.-kritičke značajke (slike siromašnih naselja) iako zadržava folklorističku tipiziranost karaktera (praznovjerni, prostodušni, sentimentalni).

B. Kragić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Aleluja. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.4.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/aleluja>.