Mankiewicz, Joseph L.

Mankiewicz, Joseph L., amer. redatelj, scenarist i producent (Wilkes-Barre, Pennsylvania, 1909 – Bedford, New York, 1993). Studirao na Sveučilištu Columbia, bavio se novinarstvom. Na filmu od 1929. kao scenarist, od 1936. producent u studiju MGM, ističe se filmovima → Bijes, Tri ratna druga (F. Borzage, 1938), → Philadelphijska priča, Žena godine (G. Stevens, 1942). Režira od 1946., ugl. prema vlastitim scenarijima. Među ranim filmovima izdvaja se romantična komedija Duh i gospođa Muir (1947), o udovici koju revitalizira odnos s duhom mrtva kapetana, potom režira svoja najuspjelija djela, melodrame Pismo trima ženama (1949., Oscar za režiju i scenarij) i → Sve o Evi (Oscar za najbolji film, režiju i scenarij), u kojima do izražaja dolazi njegova sklonost prema duhovitim, ironičnim dijalozima, retrospekcijama i višeperspektivnom pripovijedanju te prikazu ambicioznih, samoživih, ali nesigurnih likova, s osloncem na samosvjesnim glum. interpretacijama. Te značajke, obogaćene izravnim oslikavanjem neurotičnih aspekata likova, razvija u filmovima Bosonoga grofica (1954), fatalističko-pesimističnoj slici svijeta filma, i Iznenada prošlog ljeta (1959), ekranizaciji drame T. Williamsa, o seksualnim frustracijama. Istaknuo se i liberalno intoniranim dramama Bez izlaza (1950), o rasnim odnosima, i Ljudi će govoriti (1951), s aluzijama na makartizam, te špijunskim trilerom Pet prstiju (1952) i efektnom adaptacijom Shakespeareove tragedije Julije Cezar (1953). Nakon manirističkoga pov. spektakla Kleopatra (1963), dotad najskupljeg holivudskog filma uopće, vraća se ironičnim prikazima ljudskih slabosti u Vrču meda (1967), moderniziranoj verziji Volponea B. Johnsona, te parodijama vesterna – Bio jednom jedan pokvarenjak (1969), i trilera – Njuškalo (1972). Usprkos preferiranju verbalnoga, koje u njegovim filmovima određuje pokrete glumaca i mizanscenu u cjelini, u svojim je najuspjelijim ostvarenjima razvio i profinjen vizualni stil kojim je komplementirao temeljnu zaokupljenost prividom pojavnosti i prirodom društv. uloga. Ostali važniji filmovi: Kuća stranaca (1948), Momci i djevojke (1955), Mirni Amerikanac (1958).

Njegov brat Herman J. (1895–1953) bio je producent komedija braće Marx (Majmunski posli, 1931. i Konjsko perje, 1932., oba N. Z. McLeoda; → Pačja juha) te scenarist. Oscarom je nagrađen za scenarij → Građanina Kanea (s O. Wellesom).

B. Kragić