:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Varijete (Varieté, 1925), Njemačka, c/b, nijemi, oko 155 min, UFA/Erich Pommer, r.: Ewald André Dupont, sc.: Leo Birinski, prema romanu F. Holländera Prisega Stephana Hullera, df.: Karl Freund, sgf.: Oscar Werndorff, ul.: Emil Jannings (Huller), Lya de Putti (Bertha-Marie), Warwick Ward (Artinelli), Mady Delschaft (Hullerova supruga), Georg John, Kurt Gerron.

Pred izlazak iz zatvora jedan zatvorenik priča upravitelju zatvora svoj život. Pod nadimkom Šef Huller vodio je putujući cirkus. Kad se cirkusu pridružila mlada djevojka Bertha-Marie, on se, iako oženjen, u nju zaljubio. Pobjegavši, nastupali su kao cirkuski artisti, zajedno s akrobatom Artinellijem. Saznavši da ga Bertha-Marie vara s Artinellijem, Huller ubija suparnika.

Zaključno djelo struje Kammerspiel, realist. prikazom melodramatske fabule (temeljene na policijskim arhivima), odmakom od simbolizma i naglaskom na društv. okolišu i detaljima najavljuje tzv. novu objektivnost (G. W. Pabst). Film istodobno sumira formalna dostignuća ekspresionističkih djela, stilski se oslanjajući na → Posljednjeg čovjeka, ponajprije uporabom gotovo neprestano dinamične kamere koja prati likove, te subjektivnih kadrova, pri čemu izmjena kadrova često sugerira primjenu točke gledišta, odn. psihol. stanja lika. Takav postupak utječe na gledateljevu identifikaciju s likom (kaotičnost protagonistova stanja osobito je dojmljivo evocirana u scenama na trapezu), čemu je znatno pridonijela i Janningsova neuobičajeno suzdržana interpretacija. Komercijalno vrlo uspješan, film se smatra i jednim od najuspjelijih prikaza cirkuskog ambijenta.