:: projekt :::: abecedarij :::: tražilica :::: galerija :::: kontakt ::

Walsh, Raoul, amer. redatelj (New York, 1887 – Simi Valley, California, 1980). Sin Irca i Španjolke, diplomirao na Sveučilištu Seton Hall, bavio se kroćenjem konja, studirao dramu, od 1910. glumi u kazalištu, a 1912. korežira (s Ch. Cabanneom) film Život generala Ville, spoj igr. sekvenci (u kojima je glumio naslovni lik) i dok. prizora sa samim Villom. Kontinuirano režira od 1914., a glumi sve do 1929 (kada u automobilskoj nesreći gubi oko), npr. Lincolnova atentatora u Griffithovu → Rođenju jedne nacije, dok je u → Netrpeljivosti pomoćnik redatelja. Među nij. filmovima izdvajaju se spektakularna pustolovna bajka Bagdadski lopov (1924), s D. Fairbanksom, ratni film Cijena slave (1926), kojemu poslije režira i 3 nastavka (Razroki svijet, 1929; Žene svih zemalja, 1931; Pod pritiskom, 1935) te melodrama Sadie Thompson (1928), s G. Swanson. S lakoćom se prilagodivši zvuku, do povlačenja 1964., kao jedan od vodećih holivudskih profesionalaca, režira krim. filmove – Burne dvadesete (1939), po nekima posljednji klas. gangsterski film, Visoka Sierra (1941), jedno od prvih djela struje film noir i jedan od prvih filmova s likom osamljenoga gangstera, te → Usijanje, potom vesterne (smatra ga se najromantičnijim autorom žanra) – Veliki put (1930), → Umrli su u čizmama, Progonjen (1947), u kojemu u obrasce žanra uspjelo uvodi ugođaj film noira (kritika film naziva i prvim psihoanalitičkim vesternom), Teritorij Colorado (1948), vesternsku obradu motiva Visoke Sierre, s efektnim fatalističkim nijansama, Preko velikog razvođa (1951), Udaljeni bubnjevi (1951), Visoki ljudi (1955), Kralj i četiri kraljice (1956), Udaljena truba (1964), pustolovne – Kapetan Horatio Hornblower (1951), Crnobradi gusar (1952) i ratne filmove – Cilj: Burma (1945), Bojni poklič (1955), Goli i mrtvi (1958), prema romanu N. Mailera, u kojem proturatni ton predloška filmski predočava uvjerljivim ugođajem nesigurnosti i relativnosti postignutim tenzijom vizualne ljepote kolora i krajolika u širokom planu s brutalnim događajima. Ističe se i komedijama, polaganijom romantično-sentimentalnom Plavušom (1941), uspjelim prilogom specifičnom nadžanru tzv. americane (filmovi o amer. provinciji) i dinamičnom, biografskom, o boksaču Jimu Corbettu Džentlmen Jim (1942), te melodramama s radnjom na amer. Jugu Lav je na ulicama (1953), efektnim prikazom amer. populizma (aluzije na južnjačkoga političara Hueyja Longa) i Banda anđela (1957), s radnjom smještenom neposredno uoči i za Amer. građ. rata, i s dominantnim ugođajem rezignacije i rasapa. Kao redatelj ugl. akcijskih filmova koji je i u neakcijske žanrove unosio stalno prisutnu sklonost prema fiz. nemiru, ostvario je opus koji se u cjelini odlikuje iznimnim vitalizmom i trajnim motivom sebi svrhovite pustolovine te je do vrhunca razvio prosede zasnovan na gotovo neprestanom kretanju glumaca u kadru praćenom i čestim kretanjem kamere, odn. na efektnoj izmjeni pokreta, svjetla i zvuka s kratkotrajnim trenutcima mirovanja, tame i tišine. Stoga ga autorska kritika od poč. 1960-ih revalorizira i kao redatelja prepoznatljiva stila pa i svjetonazora, a i kao osebujnog predšasnika film. modernizma, takvog koji nastoji razviti sve mogućnosti film. izražajnih sredstava. Objavio je autobiografiju Svatko u svoje vrijeme (1974). Ostali važniji filmovi: Oni voze noću (1940), Čovjek kojeg volim (1946), Pobuna Mamie Stover (1956).

B. Kragić