Griffith, David Wark

Griffith, David Wark, amer. redatelj i producent (Floydsfork, Kentucky, 1875 – Hollywood, 1948). Iz obitelji liječnika, potpukovnika i gorljiva pristaše Konfederacije u Amer. građanskom ratu, osiromašenog nakon rata. Stoga se G. isprva bavio raznim poslovima, do slučajne potvrde glum. sposobnosti. Od 1897. nastupao je u kazalištu u Louisvilleu, potom drugdje, a okušao se i kao pjesnik, novelist i dramatičar. Iako je redatelj E. S. Porter odbio njegovu ideju za film, angažirao ga je za gl. ulogu u svojem filmu Spašen iz orlova gnijezda (1907) te Griffithove scenarije počinje otkupljivati tvrtka Biograph, za koju on režira svoj prvi film Dollieine pustolovine (1908), u kojemu, kao i nizu daljnjih, glumi njegova supruga Linda Arvidson. Sljedećih 18 mjeseci režira sve filmove Biographa, a potom postaje supervizor cjelokupne produkcije tvrtke. Do rujna 1913. režirao je oko 450 filmova (gotovo svi od jedne role, od 1911. dvanaestak od dvije role), velikim dijelom izgubljenih. »Praktičar« goleme intuicije, već je u tim filmovima pokazao iznimnu sposobnost kreativnog sjedinjavanja vlastitih otkrića i postupaka drugih redatelja. Odnosi se to ponajprije na montažu; nenadmašiv je majstor ritmičke i paralelne montaže – u prizorima potjera (tzv. chase films) te onima koji završavaju »spasom u posljednjem trenutku«. Također, precizno upravlja promatračkom i pripovjedačkom pozicijom, a nadmašuje druge redatelje u raskadriravanjima scene (efektnom promjenom planova i rakursa, katkad i dinamičkom kamerom), čime ostvaruje zamjetljiv otklon od tadašnjeg pretežito kaz. (»frontalnog«) tretiranja mizanscene. Napokon, krupnim planovima uspijeva sugestivno dočarati osjećaje likova, a u svezi s tim među prvima shvaća važnost angažiranja školovanih glumaca, pa već od 1909. počinje okupljati stalnu glum. ekipu (L. i D. Gish, M. Pickford, Mae Marsh, M. Normand, Henry B. Walthall, Donald Crisp). Također je, u razdoblju 1908–24., usko povezan sa snimateljem B. Bitzerom. Žanrovski naginje akcijskim filmovima, ubrzo i melodramama s likovima pouzdanih muškaraca koji pomažu bespomoćnim junakinjama, ali sve češće režira i filmove s radnjom u prošlosti, socijalnokritičke filmove i komedije; jedan je od preteča slapsticka, kao i gangsterskog filma (Mušketiri iz Pig Alleyja, 1912), a okušava se i u neobično ambicioznim filmovima, npr. Čovjekova geneza (1912), u kojemu ilustrira teorije Ch. Darwina. Potaknut uspjehom tal. pseudopov. i biblijskih spektakla te ohrabren vlastitim uspjesima (prvi je poznatiji amer. redatelj), odlučuje se na cjelovečernje epske filmove. Prvi takav (i uopće prvi u SAD-u) je Judita iz Betulije (1914) nakon koje, pridruživši se tvrtki Reliance–Majestic, režira svoj prvi »velefilm« → Rođenje jedne nacije, djelo koje nadograđuje primitivni stil (film. »naivu«), utemeljuje poetiku klas. narativnog filma i postiže golem komerc. uspjeh (najgledaniji amer. nij. film), ali i negodovanja u javnosti zbog pozitivnog prikaza Ku–Klux–Klana. Slijedi → Netrpeljivost, pov. freska u 4 pohe, koja zbog uporabe asocijativne montaže i složene strukture donekle začinje i moderne tendencije u filmu. Ta mu dva djela zbog umj. vrijednosti i utjecaja na mnoge svj. redatelje donose naziv »oca film. umjetnosti«, ali G., zbog financijskog neuspjeha potonjeg, postupno gubi svoje pozicije u amer. film. industriji (iako je 1919. jedan od osnivača tvrtke United Artists). Njegovi daljnji filmovi, dijelom i pokušaji ponavljanja najvećih uspjeha, imaju ugl. prosječan odjek. Iako G. pokazuje razvoj prema istančanijem profiliranju likova i razvoju zapleta, ostaje u okviru sve arhaičnijih melodramskih polarizacija likova na dobre i zle, siromašne i bogate, privilegirane i odbačene. Izdvajaju se tri melodrame s L. Gish i viktorijanskom temom ugrožene ili oskvrnute nevinosti: Srca svijeta (1918), s radnjom u Francuskoj za I. svj. rata, → Slomljeni cvjetovi, u Londonu u XIX.st. i → Put prema istoku, iz suvr. Amerike. Potom režira svoje posljednje spektakle – Siročad oluje (1922), iz vremena Franc. revolucije, i Amerika (1924), o Amer. ratu za neovisnost, nakon kojih slijede sve veći financijski neuspjesi. Režirao je i dva zv. filma osrednje vrijednosti (prvi Abraham Lincoln 1930), 1930-ih obavljao razne supervizijske poslove te se pokušao vratiti kazalištu kao producent, a 1935. nagrađen je počasnim Oscarom za ukupan doprinos filmu. Umro je velikim dijelom zaboravljen. Ostali važniji filmovi: Usamljena vila (1909), Kut u žitu (1910), Telegrafistica iz Londalea (1911), Bitka kod Elderbush Gulcha (1914), Masakr (1914), Vjerna Susie (1919).

A. Peterlić