Dan gnjeva

Dan gnjeva (Vredens Dag, 1943), Danska, c/b, 105min, Palladium Copenhagen-Tage Nielsen, r.: Carl Theodor Dreyer, sc.: C. T. Dreyer, Mogens Skot-Hansen, Poul Knudsen, prema drami Anne Pedersdotter Hansa Wiers-Jenssena, df.: Karl Andersson, glazba: Poul Schierbeck, ul.: Thorkild Roose (pastor Absalon Pederssøn), Lisbeth Movin (Anne Pedersdotter), Sigrid Neiiendam (Merete), Preben Lerdorff Rye (Martin), Anne Svierkier (Marthe).

U jednomu dan. selu 1623. starica Marthe optužena je da se bavi crnom magijom. Pastor Absalom, koji je ranije spasio majku svoje mlade supruge Anne, ne uspijeva spasiti Marthe te je ona spaljena. Istodobno se Anne i Martin, pastorov sin iz prvog braka, zaljube jedno u drugo. Kad mučena osjećajem krivnje Anne prizna ljubavnu vezu s Martinom, Absalom umire. Za njegova pogreba pastorova majka Merete prokazuje Anne kao vješticu. Napuštena, Anne dobrovoljno priznaje.

Prvi Dreyerov film nakon duže stanke, snimljen je u tada okupiranoj Danskoj, zbog čega je djelovao i kao alegorija onodobne atmosfere straha, a tumačen je i kao protestantska verzija Anđela grijeha R. Bressona (1943). Temeljna je redateljeva preokupacija analiza ponašanja usamljene i progonjene junakinje, pri čemu motiv crne magije nagovješćuje i ljudsku želju za kontaktom s natprirodnim. Ozbiljnost tona mnoge je navela na zaključak o Dreyerovu stvarnom vjerovanju u postojanje vještica, a usprkos završetku u kojemu je junakinjino priznanje implicirano kao ambigvitetno. Radnja se odvija polako, pokreti kamere su spori i ugl. horizontalni, kadrovi su dugi, posebice česti krupni planovi poniranja u psihu likova, kompozicije kadra su geometrijski harmonične s dojmom uzvišenosti, naglaskom na bitnome i eliminiranju suvišnoga, a izuzev dijaloga, zv. podloga je škrta. Chiaroscuro osvjetljenje (kontrasti svjetla i sjene realizirani također suprotstavljanjem crnih i bijelih kostima te varijacija osvjetljenja lica i predmeta) asocira na niz. slikarstvo strukturirajući prostor kao dimenziju duha. Navedenim značajkama, kao i intenzitetom ozračja (eksterijerne scene otkrivaju i osjećaj za ljepotu prirode karakterističan za skand. nij. film) Dreyer i u ovomu filmu sustavno ostvaruje prožimanje fiz. zbilje i duhovnih stanja.

B. Kragić