Fantazija

Fantazija (Fantasia, 1940), SAD, boja, 124 min, animirani, Walt Disney Productions, pr.: Walt Disney, r.: James Algar, Samuel Armstrong, Ford Beebe, Norm Ferguson, Jim Handley, T. Hee, Wilfred Jackson, Hamilton Luske, Bill Roberts, Paul Satterfield, sc.: Joe Grant, Dick Huemer, glazba: Johann Sebastian Bach, Paul Dukas, Modest Petrovič Musorgski, Amilcare Ponchielli, Franz Schubert, Igor Stravinski, Petar Iljič Čajkovski, Ludwig van Beethoven, glazb. ravnatelj: Edward H. Plumb.

Najosebujniji Disneyjev cjelovečernji crt. film, monumentalna je oda klas. glazbi. Sastoji se od sedam sekvenci, povezanih komentarima, koje vizualno ilustriraju skladbe klas. glazbe u izvedbi Philadelphia Orchestra pod ravnanjem Leopolda Stokowskog. Prva sekvenca je Bachova tokata i fuga u d-molu. Na njoj je radilo šezdesetak umjetnika iz odjela za specijalne efekte i ugl. je apstraktno likovno koncipirana. Druga je baletna sekvenca iz Orašarove suite Čajkovskoga, obilježena uporabom zračnoga kista u realizaciji animacije. Treća sekvenca zamišljena je kao još jedna afirmacija Mickeyja Mousea, najpopularnijeg lika i zaštitnog znaka Disneyjeva studija, a nadahnuta je Goetheovom pjesmom Đavoljev šegrt s glazbom P. Dukasa. Milijuni godina razvoja svijeta komprimirani su u nekoliko minuta baleta u sekvenci prvog dijela baletne suite Posvećenja proljeća I. Stravinskoga. Peta sekvenca oblikovana je kao oda Beethovenovoj Šestoj simfoniji. U potpuno primjerenom, dekorativnom stilu, vizualno je opisana ova klasična pastorala. Ples sati, na glazbu trećeg čina Ponchiellijeve opere Gioconda, tipična je »diznijevski« komična sekvenca s divovskim sisavcima u gl. ulogama u baletnoj parodiji. Film završava kombinacijom Noći na pustoj gori M. P. Musorgskog i Schubertove Ave Maria, gdje u simboličkoj borbi dobra i zla pobjeđuje dobro u emotivnom i sugestivnom finalu. Film, prvi u kojemu je realizirana stereofonska produkcija, potvrđuje Disneyja kao umjetnika i ljubitelja umjetnosti nasuprot mnogim kritičarima koji ga drže eklektikom vlastitog stila. Svojevrstan remake, odn. nastavak filma, realiziran 2000., nije se dojmom i izrazom jedinstva animacijskih ideja, likovnosti i glazbe približio izvorniku.

J. Marušić