Nepoznati iz Nord Expressa

traži dalje ...

Nepoznati iz Nord Expressa (Strangers on a Train, 1951), SAD, c/b, 101 min, Warner Bros, r.: Alfred Hitchcock, sc.: Raymond Chandler, Czenzi Ormonde, prema romanu Patricije Highsmith, df.: Robert Burks, glazba: Dimitri Tiomkin, ul.: Farley Granger (Guy Haines), Robert Walker (Bruno Antony), Ruth Roman (Anne Morton), Leo G. Caroll (senator Morton), Patricia Hitchcock (Barbara Morton), Kasey Rogers (Miriam Joyce Haines), i dr.

Mlad i uspješan tenisač Guy Haines u vlaku slučajno upoznaje nametljiva Bruna koji mu, poznavajući njegove ljubavne probleme, predlaže savršeni plan zamjene ubojstava: Bruno se želi riješiti svojeg autoritativnog oca, a Guyu probleme stvara žena koja ne pristaje na razvod. Misleći da je riječ o šali, Guy pristaje, no kada dozna da mu je žena ubijena, pojavljuje se psihotični Bruno tražeći da sada on ispuni dogovor.

Film ima strukturu karakterističnu za brojne Hitchcockove filmove: junak se nađe, posve slučajno, uhvaćen u mrežu zločina i ostaje u njoj zarobljen. U njegov zacrtani životni ritam prodire element opasnosti, te se običan čovjek u neobičnoj situaciji mora sam izvući iz problema. Iznenadan događaj remeti ravnotežu u protagonistovu životu i on uviđa krhkost vlastitog identiteta. Struktura počiva na bipolarnosti, odn. na modelu »dvojnika«. Guy je u opasnosti jer može biti optužen za zločin koji nije počinio, ali ga je nehotice potaknuo, štoviše, prisiljen je počiniti drugo ubojstvo da ne bi odgovarao za prvo. Motiv upaljača za cigarete omogućava suigru dvaju likova te je ujedno jamac napetosti i uzbudljivosti – jedini način da se dokaže Guyeva krivica jest pronalazak njegova upaljača na mjestu zločina, gdje ga Bruno pokušava staviti. Završna trećina filma majstorski je režirana; napetost je postignuta paralelnom montažom i dinamičnom izmjenom sekvenci. Upaljač kao »simbolički objekt razmjene« Hitchcock rabi kao »prazan« objekt koji nema samo dramaturšku vrijednost, nego i definira simboličke odnose među likovima (npr. kao ključ u Nazovi M radi umorstva, 1954, ptice u → Pticama, dijete u Čovjeku koji je suviše znao, 1956). Dogovor o zamjeni ubojstva stoga vrijedi samo dok je upaljač u Brunovim rukama, a njegov povratak Guyu eksplicitno je naglašen retorički snažnim krupnim planom i detaljem u završnici filma. Ovaj iznimno sofisticirani film efektno govori o univerzalnosti zločina te metodom dvojnika pokazuje postupke kojim se on vrlo lako prenosi s jednog lika na drugi.

T. Valentić

ilustracija
NEPOZNATI IZ NORD EXPRESSA, A. Hitchcock

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Nepoznati iz Nord Expressa. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.7.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/1195>.