Biti ili ne biti

traži dalje ...

Biti ili ne biti (To Be or Not to Be, 1942), SAD, c/b, 99 min, Romaine Film, r.: Ernst Lubitsch, sc.: Edwin Justus Meyer, prema priči Melchiora Lengyela i E. Lubitscha, df.: Rudolph Maté, glazba: Werner R. Heymann, ul.: Carole Lombard (Maria Tura), Jack Benny (Joseph Tura), Robert Stack (Sobinski), Felix Bressart (Greenberg), Lionel Atwill (Rawitch), Sig Ruman (pukovnik Ehrhardt), Tom Dugan (Bronski), Stanley Ridges (Silecki), Henry Victor (Schultz), Charles Halton (Doboš).

Neposredno uoči njem. okupacije Poljske 1939., kaz. zvijezda Maria Tura upozna se sa svojim velikim obožavateljem, mladim poručnikom Sobinskim, koji pak iritira njezina egocentričnog supruga Josepha. Nakon okupacije Varšave, Sobinski se vraća iz Engleske kako bi spriječio njem. agenta Sileckog da Gestapou dostavi informacije o polj. pokretu otpora. U pomoć mu priskače Turina kaz. trupa i sam Joseph, koji se prerušava u šefa Gestapoa, a potom, nakon smrti Sileckoga, i u samog Sileckoga.

Remek-djelo E. Lubitscha napadnuto je u vrijeme premijere zbog burlesknog tretiranja nacističke okupacije Poljske. Lubitsch je, međutim, uspjelo kombinirao satirične elemente s nekoliko dokumentarističkih prizora u stilu onodobnih film. novosti i akcijskih ratnih filmova. Pokazavši već time zaokupljenost kombinacijom različitih odnosa, zasnovao je radnju na razrađenom poigravanju suprotnostima (impulzivni mladi poručnik prema izrazito samosvjesnom Turi), na prerušavanju i mijenjanju uloga te miješanju odn. poistovjećivanju fikcije i zbilje. Tako Joseph Tura u susretu s pravim njem. doušnikom Sileckim glumi šefa Gestapoa Ehrhardta, a potom se kao Silecki susreće s Ehrhardtom. Pritom je drugi razgovor zapravo parafraza ranijeg, na kojega se Tura neizravno i referira. Majstorski dinamizirajući tempo, oslanjajući se na neprestano izmjenjivanje postupka plan–protuplan s mizanscenskim zadržavanjem glumaca u istim kadrovima, te na vrhunske glum. kreacije, Lubitsch kritiku nacizma najjasnije iskazuje realizirajući jedan od lajtmotiva – Greenbergov monolog Shylocka iz Mletačkog trgovca. U takvom kontekstu neprestano burleskno izrugivanje nacizmu nadopunjeno je ironiziranjem glum. profesije i upućivanjem na njezinu temeljnu prilagodljivost odn. nestalnost kao metaforu krhkosti identiteta, pa Tura, kad je trikom uvjerio Ehrhardta da je on doista pravi Silecki, biva ponovno razotkriven. Takvo neprestano poigravanje identitetima odraz je, na razini postupka, svjetonazornog stava o krhkosti ravnoteže između komičnoga i tjeskobnoga dočaranog klaustrofobičnim ugođajem scenografije i osvjetljenja, naposljetku i stava o krhkosti braka odn. ljubavne veze (a što je protežna tema čitava redateljeva stvaralaštva), jer je farsični zaplet temeljno uokviren intimističkom pričom o bračnoj krizi sredovječnih zvijezda.

B. Kragić

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Biti ili ne biti. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 17.4.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/biti-ili-ne-biti>.