Brown, Clarence

Brown, Clarence, amer. redatelj (Clinton, 1890 – Santa Monica, 1987). Po obrazovanju strojarski inženjer, radio u automobilskoj industriji i vodio vlastitu tvrtku za prodaju automobila. Na filmu od 1915. kao montažer i pomoćnik redatelja M. Tourneura, koji je na njega znatno utjecao ekspresivnim vizualnim stilom. Kao redatelj debitirao, u suradnji s Tourneurom, Posljednjim Mohikancem (1920, po romanu J. F. Coopera), a samostalno Velikim iskupiteljem (1920). Prvi veliki uspjeh ostvaruje satiričnom romansom Orao (1925) s R. Valentinom, potom prelazi u MGM i postaje njegovim vodećim redateljem do povlačenja 1952. Uspješno je surađivao s onodobnim glumačkim zvijezdama, napose G. Garbo, za čiju je karijeru iznimno zaslužan (režirao je sedam njezinih filmova: Pȕt i đavao, 1927; Žena ljubavnih afera, 1928; Anna Christie, 1930; Romansa, 1930; Inspiracija, 1931; Ana Karenjina, 1935; Marija Walewska, 1937). Ponajprije kultivirani redatelj melodrama i izniman vizualni stilist, također izrazito erotski senzibiliziran, bio je majstor uprizorenja emocionalno dramatičnih i erotski intoniranih scena, često sklon snažnim i senzualnim ženskim likovima (i glumicama). U nekoliko je filmova pokazao izuzetan osjećaj za tretman prirode; među takvima najpoznatiji je Proljeće života (1946., prema romanu M. Kinnan Rawlings), dirljiva obiteljska priča o odrastanju senzibilnog dječaka u provinciji. U svojem najuglednijem ostvarenju, sugestivnoj antirasističkoj krim. drami Uljez u prašinu (1949., prema romanu W. Faulknera), jedini se put izravno društvenokritički angažirao. Iako zanemaren pod diktatom tzv. autorske kritike, bio je jedan od vodećih stilista klas. Hollywooda i jedan od najistaknutijih autora melodramskog žanra. Ostali važniji filmovi: Guščarica (1925), Opsjednuta (1931), Slobodna duša (1931), Okovana (1934), Oj, divljino! (1935), Supruga protiv tajnice (1936), O ljudskim srcima (1938), Kiše dolaze (1939), Ljudska komedija (1943), Bijele doverske litice (1944).

D. Radić