Garbo, Greta
traži dalje ...Garbo, Greta (pr. ime G. Louisa Gustafsson), amer. glumica šved. podrijetla (Stockholm, 1905 – New York, 1990). Isprva prodavačica, na filmu debitirala 1921., potom studirala glumu u Stockholmu. Nakon zapaženih uloga romantične junakinje u → Priči Göste Berlinga te prostitutke u → Ulici bez radosti, 1926. odlazi u Hollywood i tumači fatalne žene, npr. Put i đavao (C. Brown, 1927), Ljubav (E. Goulding, 1927), Božanstvena žena (V. Sjöström, 1928), Tajanstvena dama (F. Niblo, 1928). Uspješno se prilagodivši zvuku realističnijom ulogom lučke prostitutke u Annie Christie (C. Brown, 1930), status vrhunske zvijezde potvrđuje prestižnim melodramama (često kostimiranim ili kozmopolitskog ugođaja) → Grand Hotel, → Kraljica Kristina, Ana Karenjina (C. Brown, 1935), Dama s kamelijama (G. Cukor, 1936) i Marija Walewska (C. Brown, 1937). Iznimno fotogenična, vrlo sugestivna u krupnim planovima, u tim je filmovima majstorski razradila glum. stil temeljen na spoju suzdržanosti i artificijelnosti kojim je dočaravala bogat emoc. život i protuslovlja likova privlačnih žena nedokučivih muškarcima. Širinu glum. raspona i osjećaj za film. ritam (vidljiv i u elegantnim gestama i pokretima u melodramama) pokazala je parodično-romantičnom ulogom u → Ninočki te, pokušavši se prilagoditi populističkijem tipu uloga, kao junakinja screwball-komedije u Ženi s dva lica (G. Cukor, 1941). Nakon neuspjeha toga filma povukla se da bi zatim dosljednim izbjegavanjem pojavljivanja u javnosti pridonijela stvaranju svojevrsnog mita o sebi kao jednoj od najistaknutijih i najtrajnijih ženskih film. ikona.
B. Kragić
članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.
Garbo, Greta. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 7.10.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/garbo-greta>.