Hitler, film iz Njemačke

Hitler, film iz Njemačke (Hitler, ein Film aus Deutschland, 1977), SR Njemačka, boja, 405min, TMS Film, r. i sc.: Hans-Jürgen Syberberg, df.: Dietrich Lohmann, glazba: Richard Wagner, ul.: Peter Kern, Harry Baer, Amelie Syberberg, Heinz Schubert, André Heller (narator).

Prvi dio: Ludwigov raj, predvorje pakla, učinci hitlerizma. Drugi dio: rodni grad Karla Maya, pa Bayreuth. Hitler izlazi iz Wagnerova groba odjeven u crvenu togu. Treći dio: Himmler i SS-ovci, lutka Hitlera na koljenima jednog trbuhozborca. Četvrti dio: Otvaranje Hitlerova muzeja, Hitlerova pobjeda 1950.

Treći film u Syberbergovoj njem. trilogiji (nakon filmova Ludwig –rekvijem za djevičanskoga kralja, 1972., i Karl May, 1974) započinje najavom svoje priče kao cirkuskog spektakla. U potpunosti zanemarujući tradicionalnu realist. dramaturgiju, Syberberg naglašava artificijelnost prikazanog sadržaja, naglo mijenja ugođaj) od patosa i uzvišenog do travestije i banalnog te se oslanja na niz citata lik., film. te knjiž., biografskih i historiografskih izvora (serijama iznimno dugih monologa i uporabom dok. zv. zapisa i film. snimaka, npr. pogreba sudionika Hitlerova puča 1923). Pokazujući na ograničenja mogućnosti rekonstrukcije povijesti (pov. događaji i osobe svedeni su na elemente estetske strukture), Syberberg Hitlerovu pojavu i fenomen smješta u kontekst postavke o temeljnoj iracionalnosti njem. identiteta, ali upozorava na banalnost užasa (što je u osvrtu na film primijetio Michel Foucault). Kombinirajući antimimetizam Brechtova epskog teatra s estetikom R. Wagnera, iz čijih opera, posebice Sumraka bogova i Parsifala, preuzima glazbu, redatelj temelji apokaliptični svjetonazor, kulturalni pesimizam, kritiku prosvjetiteljstva i racionalizma te negaciju povijesti kao progresa na težnji za rekonstrukcijom mita. U tom smislu, Syberberg u konačnici Hitlera ocrtava kao mitotvorca koji je, kontaminiravši njem. nac. mitove, dokinuo nac. identitet, iako je takva alegorijska, stilizirana slika Hitlera (kao objekta kiča) izazvala proturječne reakcije.

B. Kragić