Huston, John

Huston, John, američko-irski redatelj, scenarist, glumac i producent (Nevada, Missouri, 1906 – Middletown, Rhode Island, 1987). Sin glumca Waltera H., 1909. debitira u kazalištu, a prvu profesionalnu ulogu igra na off-Broadwayu 1925. Pustolovna duha, u mladosti se okušao i kao boksač, jahač, slikar i novinar. Od kraja 1930-ih profesionalni scenarist; koscenarist je nekoliko zapaženih filmova (Jezebel W. Wylera, 1938; Juarez W. Dieterlea, 1939; Visoka Sierra R. Walsha i Narednik York H. Hawksa, oba 1941). Adaptacijom krim. romana D. Hammetta → Malteški sokol uspješno debitira kao redatelj zadavši obrasce detektivskoga filma i film noira 1940-ih i predstavivši ujedno za njega karakterističan film. lik, djelatnog ali sputanog i nemoćnog junaka. Hustonov pesimizam, koji nerijetko graniči s defetizmom, dolazi do izražaja i u njegovu vjerojatno najboljem filmu → Blago Sierra Madre, mračnoj drami o ljudskoj pohlepi. Dok je krim. drama (film pljačke) → Džungla na asfaltu još pod utjecajem film noira, → Afrička kraljica izlet je u živopisni svijet pustolovnoga filma, a velikoj popularnosti filma umnogome je pridonijela nadahnuta glumačka međuigra K. Hepburn i H. Bogarta. Tijekom 1950-ih i 1960-ih snima žanrovski i stilski raznolike filmove, često umjetnički ambiciozne, ali kvalitativno neujednačene, te komercijalno ugl. neuspješne, poput ratnoga filma s temom iz Amer. građanskoga rata Crvena značka za hrabrost (1951), potom vizualno stilizirane biografije slikara H. de Toulouse-Lautreca Moulin Rouge (1952) i adaptacije romana H. Melvillea Moby Dick (1956), u kojima eksperimentira s bojom, biografskog filma o mladom S. Freudu prema scenariju J.-P. Sartrea Freud (1962) te spektakularne, ali nenadahnute adaptacije Starog zavjeta Biblija (1966). Ugled vraća 1970-ih naturalističkom boksačkom dramom Grad izobilja (1972) i adaptacijom pustolovnog romana R. Kiplinga Čovjek koji je želio postati kralj (1975), a raznovrsnost zanimanja iskazuje mjuziklom → Annie, ekranizacijom romana M. Lowryja Pod vulkanom (1984), gangsterskim filmom Čast Prizzijevih (1985) te posljednjim ostvarenjem, vizualno elegantnom adaptacijom pripovijetke J. Joycea → Mrtvi. Prvi amer. redatelj koji je sustavno prikazivao likove gubitnika (neprilagođenih okolišu i s crtom opsjednutosti), izdvaja se osebujnom ironijsko-patetičnom perspektivom i korigiranjem žanrovskih obrazaca (najviše je sklon egzotičnim pustolovnim filmovima i žanrovima krim. filma). Uspješno je i glumio (→ Kineska četvrt; Vjetar i lav J. Miliusa, 1975); njegova kći Anjelica je film. glumica (osvojila je Oscara za sporednu ulogu u Časti Prizzijevih). Ostali važniji filmovi: Otok Largo (1948), Korijeni neba (1958), Neprilagođeni (1961), Noć iguane (1964), Odsjaji u zlatnom oku (1967), Kremaljsko pismo (1970), Sudac za vješanje (1972).

I. Tomljanović