Kosma, Joseph

traži dalje ...

Kosma, Joseph, franc skladatelj mađ. podrijetla (Budimpešta, 1905 – La Roche-Guyon, 1969). Studirao na Muz. akademiji u Budimpešti, 1926–28. dirigent orkestra Nacionalne opere, ujedno suosnivač avangardnoga plesnog kazališta. Od 1929. na usavršavanju u Berlinu upoznaje H. Eislera, B. Brechta i K. Weilla, potom dirigira orkestrom berlinske Opere te se pridružuje Brechtovu putujućemu kazalištu. Od 1933. u Parizu, povezao se sa J. Prévertom, na čije stihove sklada niz popularnih šansona. Istodobno počinje skladati film. glazbu; pozornost privlači partiturama filmova Jenny (M. Carné, 1936) i → Zločin gospodina Langea (zajedno s J. Wienerom). Premda surađuje s raznim redateljima (M. Allégret, Christian-Jacque, H. Decoin, J. Duvivier, G. Franju), najvažnije partiture piše upravo za M. Carnéa (Noćni posjetioci, 1942; → Djeca raja, jedna od njegovih najpopularnijih partitura; Vrata noći, 1946; Marija iz luke, 1949; Juliette ili ključ snova, 1950., nagrada u Cannesu) i J. Renoira (→ Izlet; → Velika iluzija; → Čovjek zvijer; Marseljeza, 1938; → Pravilo igre; Helena i muškarci, 1956; Testament doktora Cordeliera, 1959; Doručak na travi, 1960; Zarobljeni kaplar, 1962). Bavio se i skladanjem klas. glazbe (opere, baleti, vokalna i koncertna djela), jedan je od osnivača komornoga pariškoga kazališta La Rose Rouge. Veliki melodičar, stvarao je raznolike partiture prepoznatljiva osobna stila. Ostali važniji filmovi: Ljubavnici iz Verone (A. Cayatte, 1948), Životinjska krv (G. Franju, 1949), Ljubavnik Lady Chatterly (M. Allégret, 1955), To se zove zora (L. Buñuel, 1955), Vrijeme ubojica (J. Duvivier, 1955).

I. Paulus

 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2003.

Citiranje:

Kosma, Joseph. Filmski leksikon (2003), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 30.4.2024. <https://film.lzmk.hr/clanak/kosma-joseph>.