Lift za gubilište

Lift za gubilište (L’Ascenseur pour l’échafaud, 1957), Francuska, c/b, 92 min, Nouvelles Éditions de Films, r.: Louis Malle, sc.: L. Malle, Roger Nimier, prema knjizi Noëla Calafe, df.: Henri Decaë, glazba: Miles Davis, ul.: Jeanne Moreau (Florence Carala), Maurice Ronet (Julien Tavernier), Georges Poujoly (Louis), Lino Ventura (Chérier), Yori Bertin (Véronique), Ivan Petrovich (Horst Bencker), Elga Andersen (Frieda Bencker), Jean Wall (Simon), Félix Marten (Subervie).

Ljubavnici Florence Carala i Julien Tavernier isplaniraju savršeno umorstvo njezina supruga Simona. Ubivši ga u uredu, Julien namjesti da ubojstvo izgleda kao samoubojstvo. Međutim, pri odlasku zaglavi se u liftu. Dok cijelu noć uzalud pokušava izaći, dvoje tinejdžera mu ukradu automobil, a potom njegovim pištoljem ubiju dvoje turista za što biva optužen Julien. Kako on nema alibija, Florence mu očajnički pokušava pomoći.

Prvi igr. film L. Mallea (nagrađen nagradom »Louis Delluc« za najbolji franc. debitantski igr. film) umnogome korespondira s prvim ostvarenjima novoga vala. Sniman je na lokacijama (u Parizu), s malim budžetom, a vizualne i ugođajne komponente djela potiskuju dijaloške. U kontrastu s gotovo klasicistički smirenom mizanscenom Malle inventivno rabi odnose svjetlosti i tame (film se ugl. odvija noću) i siluete likova što, uz efektnu uporabu dram. funkcije tišine i jazz improvizacija trubom (melankolična Nuit sur les Champs Elysées) u pozadini, naglašava postupan rast napetosti, te podcrtava ugođaj dezorijentiranosti i frustracija dvoje ljubavnika, kojemu pridonosi i inovativna špica telefonskog razgovora te uporaba diskontinuirane montaže u prikazu junakinjina traganja za ljubavnikom po Parizu. Očitujući pozornošću prema detaljima fiz. predmeta utjecaj R. Bressona (na čiji se film → Osuđenik na smrt je pobjegao referira motivom protagonistova napornog pokušaja oslobađanja), Malle je filmom najavio i vlastite preokupacije kritičkim propitivanjem građanskih konvencija, dok obradom fabule ironično varira konvencije krim. filma upozoravajući na ključnu ulogu slučajnosti i nepriređenosti što se može tumačiti i kao komentar samog postupka snimanja filma.

B. Kragić